Unutarnji spolni organi

Prednja i stražnja stijenka rodnice se u normalnim okolnostima dodiruju, tako da rodnica ne predstavlja nikakav prostor, osim kada se otvori―npr. tijekom pretrage ili spolnog odnosa. U odrasle žene rodnica je duga 7,5 do 10 centimetara. Donja trećina rodnice okružena je mišićima koji joj određuju promjer. Gornje dvije trećine rodnice nalaze se iznad tog mišićnog sloja i lako se rastežu. Otvor vrata maternice nalazi se na vrhu rodnice. Tijekom reproduktivnih godina žene, sluznica koja oblaže rodnicu nabranog je izgleda. Prije puberteta i nakon menopauze (ukoliko žena ne uzima estrogene), sluznica je glatka.

Maternica je kruškoliki organ na vrhu rodnice. Ona leži iza mokraćnog mjehura a ispred završnog dijela debelog crijeva, rektuma a na mjestu je drži šest ligamenata. Maternicu dijelimo na dva dijela: vrat i tijelo (corpus). Donji dio maternice, vrat, otvara se u rodnicu. Na mjestu na kojem se vrat spaja s tijelom, maternica je obično malo savijena prema naprijed. Tijekom reproduktivnih godina, tijelo je dvostruko dulje od vrata. Tijelo maternice je mišićni organ koji se može povećati u tolikoj mjeri da sadrži fetus. Njegove se mišićne stijenke tijekom trudova stežu kako bi izgurale dijete kroz vezivno tkivo vrata i rodnice.

Vanjski ženski spolni organi

MSD medicinski priručnik za pacijente

Kanal kroz vrat omogućuje sjemenu da uđe u maternicu a menstrualnoj krvi da izađe. Osim tijekom razdoblja menstruacije ili ovulacije, vrat maternice obično je djelotvorna prepreka bakterijama. Kanal u vratu maternice je uzak―preuzak da bi tijekom trudnoće fetus kroz njega izašao―ali se tijekom poroda rasteže kako bi dijete moglo izaći. Tijekom vaginalne pretrage, liječnik može vidjeti onaj dio vrata maternice koji strši u gornji kraj rodnice. Kao i rodnica taj je dio vrata maternice prekriven sluznicom, ali je ona glatka.

Kanal vrata maternice obložen je žlijezdama koje izlučuju sluz. Ova je sluz gusta i neprolazna za spermije sve do neposredno pred izbacivanje jajne stanice iz jajnika (ovulaciju). U doba ovulacije, sluz se mijenja tako da omogućuje prolaz spermijima i oplodnju. Istodobno, žlijezde vrata maternice koje izlučuju sluz zadobivaju sposobnost pohrane živih spermija tijekom 2 do 3 dana. Ovi se spermiji kasnije mogu pokrenuti prema tijelu maternice i u jajovode kako bi oplodili jajnu stanicu; prema tome spolni odnos dan ili dva prije ovulacije može dovesti do trudnoće. Kako u nekih žena nije ovulacija uvijek u isti dan menstruacijskog ciklusa, do trudnoće može doći u različito doba nakon posljednje menstruacije.

Sluznica koja oblaže tijelo maternice (endometrij) zadebljava se svakog mjeseca nakon menstruacije (mjesečnice). Ako žena tijekom tog ciklusa ne zatrudni, većina sluznice se odljušti te dolazi do krvarenja što se očituje kao mjesečno krvarenje.

Unutarnji ženski spolni organi

MSD medicinski priručnik za pacijente

Jajovodi se protežu 5 do 7,5 centimetara od gornjeg ruba maternice prema jajnicima. Završetak svakog jajovoda proširuje se poput cijevi čime pruža jajnoj stanici širi ulaz u koji ona upada nakon izbacivanja iz jajnika. Jajnici nisu povezani s jajovodima nego vise u njihovoj blizini na ligamentima. Jajnici su obično sedefasto bijele boje, duguljasti i nešto manji od tvrdo kuhanog jajeta.

Trepetljike ili cilije (tanki izdanci poput dlačica koji trepere) koji oblažu jajovode i mišići u stijenci jajovoda tjeraju jajnu stanicu niz jajovod. Ukoliko jajna stanica u jajovodu sretne spermij i oplodi se, oplođeno jajašce počinje se dijeliti. Nakon razdoblja od 4 dana, maleni embrij se neprestano dijeli dok polako putuje kroz jajovod u maternicu. Embrij se hvata za stijenku maternice u koju se ukopava; ovaj se proces naziva implantacija (ugnježđenje).

Svaki ženski fetus u 20. tjednu trudnoće ima 6 do 7 milijuna oocita (jajnih stanica u razvoju) a rađa se sa oko 2 milijuna oocita. U pubertetu, preostaje samo 300.000 do 400.000 koje započinju sazrijevati u jajašca. Mnoge tisuće oocita koje ne dovršavaju taj proces sazrijevanja postupno propadaju. U doba menopauze sve propadaju.