Respiracijska acidoza

Respiracijska acidoza je stanje prekomjerne kiselosti krvi uzrokovano nakupljanjem ugljikova dioksida u krvi uslijed slabe plućne funkcije ili polaganog (usporenog) disanja.

Brzina i dubina disanja kontroliraju količinu ugljikova dioksida u krvi. Normalno, kada se nakuplja ugljikov dioksid, pH krvi pada i krv postaje kisela. Visoke razine ugljikova dioksida u krvi potiču dijelove mozga na upravljanje disanjem što pak potiče brže i dublje disanje.

Uzroci

Respiracijska acidoza se razvija kada pluća ne izbacuju ugljikov dioksid u dovoljnoj mjeri. To se može dogoditi u bolestima koje ozbiljno zahvaćaju pluća kao na primjer emfizem, kronični bronhitis, teška pneumonija, plućni edem i astma. Respiracijska acidoza se može razviti kada bolesti živaca ili mišića prsnog koša utječu na mehanizme disanja. Osim toga, osoba može razviti respiracijsku acidozu ako je prekomjerno umirena (sedirana) narkoticima i jakim lijekovima za spavanje koji usporavaju disanje.

Simptomi i dijagnoza

Prvi simptomi mogu biti glavobolja i pospanost. Ako se respiracijska acidoza pogorša, pospanost može napredovati do tuposti i kome. Tupost i koma se mogu razviti u nekoliko časaka, ako disanje prestane ili je teško oštećeno, ili nakon nekoliko sati, ako disanje nije tako dramatski oštećeno. Bubrezi nastoje popraviti acidozu zadržavanjem bikarbonata, ali to je proces koji traje satima ili danima.

Općenito, dijagnoza respiracijske acidoze je liječnicima ubrzo jasna praćenjem rezultata pH krvi i mjerenjima ugljikova dioksida u uzorcima krvi uzetima iz arterije.

Liječenje

Cilj liječenja respiracijske acidoze je poboljšati plućnu funkciju. Lijekovi za poboljšanje disanja mogu pomoći ljudima koji imaju plućnu bolest kao što je astma i emfizem. Ljudima koji iz bilo kojeg razloga imaju jako smanjenu plućnu funkciju može trebati umjetno disanje mehaničkim ventilatorom.