Varikozne vene

Varikozne vene su proširene površinske vene u nogama.

Ne zna se točno koji je uzrok varikoznim venama, ali vjerojatno se radi o oslabljenim stijenkama površinskih vena. Ta slabost može biti nasljedna. Vremenom, ta slabost dovodi do gubitka elasticiteta vena. Vene se napinju i postaju dulje i šire. Da bi ostale na istom mjestu koje su zauzimale kada su bile normalne, vene postaju vijugave (tortuotične), pa imaju zmijoliki izgled izbijajući potkožno, nadižući kožu, gdje postaju jasno vidljive. Mnogo važnije od produljenja je širenje vena, što ima za posljedicu razdvajanje zalistaka venskih valvula. Radi toga se vene brzo pune kad osoba stoji, te se vene, koje su tanke stijenke i tortuotičnog toka, prošire još više. To proširenje katkada zahvaća i kratke, povezujuće vene koje normalno dopuštaju protok samo iz površinskog u duboki venski sustav. Ukoliko dođe do zatajenja funkcije valvula u povezujućim venama krv se vraća natrag u površinske vene uvijek kad mišići stisnu duboke vene, što ima za posljedicu daljnje napinjanje i širenje površinskih vena.

Simptomi i komplikacije

Osim što ne izgledaju lijepo, varikozne vene obično bole i izazivaju zamor u nogama. Međutim, mnogi ljudi s vrlo proširenim venama nemaju bolova. Donji dijelovi noge i gležnjevi mogu svrbjeti, posebno kad je noga topla nakon skidanja čarapa. Češanje može dovesti do ogrebotina i uzrokovati crvenilo ili osip koji se često neispravno pripisuje suhoj koži. Simptomi katkada mogu biti izraženiji kad su varikozne vene prazne nego kad su potpuno napunjene krvlju.

Samo mali broj ljudi s varikoznim venama ima komplikacije kao što su dermatitis, flebitis ili krvarenje. Dermatitis izaziva crvenilo, krastice, osip koji svrbi ili smeđu obojenost kože, obično na unutarnjoj strani potkoljenice oko gležnja. Češanje ili manja ozljeda može prouzročiti bolne ranice (ulkuse) koje ne zacjeljuju.

Flebitis se može pojaviti spontano ili biti posljedica povrede. Premda je obično bolan, flebitis koji se razvije na varikoznim venama rijetko je opasan.

Ukoliko je koža tanka iznad varikoznih vena ili iznad vena koje izgledaju poput paukove mreže, tada i mala povreda može izazvati krvarenje, čak i nakon češanja ili brijanja. Ulkusi mogu također izazvati krvarenje.

Dijagnoza

Varikozne vene se obično vide kako su nabrekle pod kožom, ali osoba može imati simptome i prije nego vene postanu vidljive. Kad se vene ne vide iskusni liječnik može pipanjem noge odrediti punu veličinu problema.

Neki liječnici traže rendgensko snimanje ili ultrazvučni pregled da bi ocijenili funkcioniranje dubokih vena. Takve su pretrage obično potrebne kad promjene na koži upućuju na lošu funkciju dubokih vena ili ukoliko su skočni zglobovi otečeni radi edema (nakupljanje tekućine u potkožnom tkivu). Same varikozne vene ne uzrokuju edeme.

Valvule u varikoznim venama

U normalnoj veni, zalisci valvula su zatvoreni kako bi spriječili vraćanje krvi. U varikoznoj veni, zalisci se ne mogu zatvoriti jer je vena nenormalno proširena i krv može poteći u suprotnom smjeru.

MSD medicinski priručnik za pacijente

Liječenje

Varikozne vene se ne mogu izliječiti, ali se liječenjem olakšavaju simptomi, poboljšava izgleda i sprječavaju komplikacije. Podizanje nogu prilikom ležanja ili dizanje nogu na stolicu pri sjedenju ublažava simptome varikoznih vena, ali ne sprječava nastanak i širenje vena. Varikozne vene koje nastanu za vrijeme trudnoće obično nestaju 2 do 3 tjedna nakon poroda, pa ih ne treba liječiti.

Elastične čarape (ili hlače) pritišću vene i sprječavaju napinjanje i ozljede. Ljudi koji ne žele kirurško liječenje, liječenje injekcionom terapijom ili koji imaju neko drugo medicinsko stanje koje priječi primjenu navedenih terapija, mogu izabrati nošenje elastičnih čarapa.

Kirurško liječenje

Cilj je kirurškog liječenja ukloniti što više varikoznih vena. Najveća površinska vena je vena safena magna, koja se proteže od gležnja do prepone i tu se ulijeva u glavnu duboku venu. Vena safena se može izvaditi zahvatom koji se zove ljuštenje. Kirurg učini dvije incizije, jednu u preponi i drugu kod gležnja i otvori venu na svakom kraju. Fleksibilnom (savitljivom) uvodnicom (vodilicom) uđe u cijelu venu te je jednostavno izvuče van. Ako želi ukloniti i druge varikozne vene kirurg učini više incizija na tom području. Budući da površinske vene imaju znatno manju ulogu nego što je imaju duboke vene u vraćanju krvi prema srcu, uklanjanje površinskih vena ne remeti cirkulaciju ukoliko duboke vene uredno funkcioniraju. Budući da je taj kirurški zahvat dugotrajan, bolesnik obično treba biti u općoj anesteziji. Premda se kirurškim liječenjem olakšavaju simptomi i sprječavaju komplikacije, zahvat ostavlja ožiljke. Što se ukloni veći broj varikoznih vena to je vrijeme potrebno za pojavu novih varikoznih vena dulje. Ipak, kirurško liječenje ne smanjuje sklonost nastanka novih varikoznih vena.

Injekciona terapija

U injekcionoj terapiji, koja je zamjena kirurškoj, vene se začepljuju tako da kroz njih nema više protoka krvi. U venu se daje injekcija otopine koja oštećuje venu i uzrokuje trombozu. Zapravo, ovaj zahvat izaziva bezopasan oblik površinskog flebitisa. Prirodni proces koji se odvija u području novonastale tromboze izaziva stvaranje ožiljnog tkiva koje začepljuje venu. Ipak, može se dogoditi da se tromb otopi, umjesto da se stvori ožiljak, pa se vena ponovno može otvoriti.

Injekciona terapija u Sjedinjenim Američkim Državama provodila se između 1930. i 1950. godine, ali je napuštena radi slabih rezultata i komplikacija. Mnogi od lijekova koji su se rabili pri tom zahvatu tada nisu bili adekvatno testirani pa su uzrokovali neugodne, a katkada i opasne nuspojave. Budući da se metoda činila jednostavnom, mnogi su je liječnici primjenjivali bez dovoljno iskustva. Današnje tehnike su poboljšale izglede za uspjeh, pa se sigurno upotrebljavaju za varikozne vene svih veličina.

Vjerojatnost da će se u veni stvoriti ožiljno tkivo veća je ukoliko se što više smanji promjer vene koja se liječi injekcionom terapijom i ukoliko je smanjena veličina tromba u veni. To se postiže kompresijom vena koja se vrši specijalnom tehnikom postavljanja zavoja na nogu nakon injekcione terapije.

Premda injekciona terapija zahtjeva više vremena nego kirurška, ipak pri injekcionoj terapiji nije potrebna anestezija. Ukoliko nastanu nove varikozne vene mogu se liječiti istim postupkom, a bolesnici se između dva postupka mogu vratiti svojim dnevnim aktivnostima. Ipak, unatoč novim tehnikama neki liječnici preporučuju injekcionu terapiju samo ako se varikozne vene pojave nakon kirurškog liječenja, ili ukoliko osoba želi kozmetsko poboljšanje.

Ljudi s varikoznom venama imaju također često i paukolike vene (spider vene) koje se katkada krivo nazivaju proširene ili rasprsnute kapilare. Premda paukolike vene mogu biti rezultat povišenog krvnog tlaka iz varikoznih vena, općenito se misli da su posljedica hormonskih čimbenika (o kojima se još malo znade) na što upućuje i činjenica da se one najviše javljaju u žena, posebno u trudnoći. Ukoliko paukolike vene izazivaju bolove, osjećaj pečenja ili su kozmetski teško prihvatljive, mogu se također liječiti injekcionom terapijom.