Arteriovenska fistula

Arteriovenska fistula je nenormalni kanal između arterije i vene.

Krv normalno teče iz arterija u kapilare, a zatim u vene. Pri arteriovenskoj fistuli krv teče izravno iz arterije u venu, mimoilazeći kapilare. Osoba se može roditi s arteriovenskom fistulom (prirođena ili kongenitalna fistula) ili fistula može nastati nakon rođenja (stečena fistula).

Prirođene arteriovenske fistule su rijetke. Stečene arteriovenske fistule mogu biti posljedica svake povrede koja oštećuje arteriju i venu koje leže jedna pored druge. Tipičan primjer je ubodna rana, na primjer izazvana nožem ili metkom. Fistula može nastati odmah nakon povrede ili nakon nekoliko sati. To područje može naglo nateći, ukoliko krv prodre u susjedna tkiva.

Neki medicinski zahvati, na primjer bubrežna dijaliza, zahtijevaju punkciju vena pri svakom izvođenju dijalize. Pri takvim čestim punkcijama može doći do upale vene i do zgrušavanja krvi u njima ili može doći do začepljenja vene ožiljnim tkivom. Radi izbjegavanja takve komplikacije liječnik može stvoriti arteriovensku fistulu, obično između arterije i susjedne vene na ruci. Nakon tog postupka dolazi do širenja vene, kojoj se pri dijalizi lakše pristupa, a brži protok krvi umanjuje vjerojatnost zgrušavanja. Za razliku od nekih velikih arteriovenskih fistula, ove male fistule ne izazivaju srčanih problema i mogu se zatvoriti kada više nisu potrebne.

Simptomi i dijagnoza

Kad su prirođene (kongenitalne) arteriovenske fistule blizu površine kože mogu se vidjeti kao oteklina crvenkasto plave boje. Na vidljivim mjestima, na primjer na licu, mogu se pojaviti kao purpurno crvene i biti vrlo neugledne.

Ako se stečene velike arteriovenske fistule ne liječe, tada velika količina krvi iz krvotoka utječe iz arterijskog područja visokog tlaka u venski sustav u kojem vlada niski tlak. Vene nisu dovoljno jake da podnesu tako visoki tlak pa se počinju napinjati i širiti, te se izbočuju (katkada podsjećajući na varikozne vene). Te promjene dovode do pojačanog srčanog rada i posljedičnog zatajenja srca, jer brzo vraćaju krv u desnu stranu srca preko skraćenog arteriovenskog puta. Što je fistula veća, to će prije nastupiti zatajenje srca.

Pomoću stetoskopa postavljenog iznad velike stečene arteriovenske fistule liječnik može čuti stalni (kontinuirani) šum, poput šuma lokomotive u pokretu. Da bi potvrdio dijagnozu i odredio veličinu problema liječnik može uštrcati kontrast u krvne žile i zatim se tok krvi može radiološki prikazati (angiografija).

Liječenje

Male prirođene arteriovenske fistule mogu se izrezati ili ukloniti pomoću koagulacije laserom. Taj postupak mora obavljati iskusni vaskularni kirurg, jer fistule su katkada mnogo opsežnije nego što izgledaju na površini. Arteriovenske fistule u blizini oka, mozga ili drugih većih struktura mogu stvoriti posebne poteškoće pri liječenju.

TABLICA 30-1

Limfa, limfni čvorovi i limfni sustav

Kako kisik, hranjive tvari i druge za život važne supstancije dospiju u tkiva? To se događa tako da tekućina prodire u tkiva preko vrlo malih krvnih žila koje se zovu kapilare. Nešto od te tekućine se reapsorbira u kapilare, a ostali dio tekućine (limfa) utječe u druge male žile koje se zovu limfne žile. Limfne žile su veće nego kapilare, ali su manje nego najmanje vene. Većina limfnih žila imaju valvule, slične onima u venama, koje sadržavaju limfu, mogu se zatvoriti i tako upravljati limfu u smjeru velikih limfnih vodova (duktusa) koji se nalaze u vratu. Ti limfni duktusi, jer utječu u vene, ubacuju limfu natrag u krv.

Kako limfa protječe kroz limfne žile, ona prolazi kroz strateški važne limfne čvorove, (oni se katkada nazivaju limfne žlijezde), koji imaju značajnu ulogu u obrambenom imunološkom sustavu tijela. Limfni čvorovi odstranjuju strane tvari koje su dospjele u limfu. Tako, npr. stanice karcinoma u limfnim čvorovima se odjeljuju od drugih nekarcinomskih stanica. Liječnici ispituju sadržaj limfnih čvorova nakon što su dijagnosticirali karcinom, da bi odredili njegovo širenje. Limfni čvorovi stvaraju također bitne komponente imunološkog sustava, kao što su bijela krvna zrnca, koja stvaraju antitijela i razaraju u tijelu strane organizme.

Bakterije, koje dospiju u limfne čvorove, mogu izazvati otok limfnih čvorova koji postanu osjetljivi i tako izazovu stanje koje se zove limfadenitis. Katkada bakterije izazovu upalu limfnih žila, što se tada naziva limfangitis. Bolesnici pri tome imaju osjetljive, crvene pruge po koži i obično su praćene vrućicom i tresavicom. Najčešći uzročnici limfangitisa su bakterije koje se zovu streptokoki i stafilokoki.

Stečene arteriovenske fistule nakon postavljene dijagnoze treba kirurški liječiti što je moguće prije. Ukoliko kirurg ne može imati lagani pristup fistuli, na primjer ako se fistula nalazi u mozgu, tada se fistula može liječiti blokiranjem arterije upotrebljavajući kompleksnu injekcijsku tehniku kojom se izaziva tromboza, a koja zaustavlja dotok krvi u fistulu.