Anamneza i fizikalni pregled

Na bolest srca doktor može posumnjati na temelju simptoma kao što su bol u prsištu, zaduha, oticanje stopala i zglobova i palpitacije. Doktor pita da li postoje drugi simptomi, npr. povišena tjelesna temperatura, slabost, umor, gubitak apetita i opća malaksalost, koji mogu uputiti na bolest srca. Nadalje, pita se o prethodnim infekcijama, prethodnim izlaganjima kemikalijama, uporabi lijekova, alkohola i duhana, kućnom i poslovnom okruženju te rekreacijskim aktivnostima. Doktor također pita imaju li članovi obitelji bilo kakve bolesti koje bi mogle utjecati na srčanožilni (kardiovaskularni) sustav.

Tijekom fizikalnog pregleda doktor bilježi tjelesnu težinu i zapaža cjelokupni izgled ispitanika te gleda jeli izraženo bljedilo, znojenje ili pospanost, koji mogu biti neprimjetni pokazatelji srčane bolesti. Opće raspoloženje i osjećaj zadovoljstva također moraju biti zabilježeni, jer bolesti srca mogu utjecati na njih.

Procjena boje kože je važna, jer bljedilo ili cijanoza (plavkasta obojenost) može upućivati na anemiju ili slabi protok krvi. To može ukazivati da koža ne dobiva dovoljno kisika iz krvi zbog plućne bolesti, zatajenja srca ili različitih problema u cirkulaciji.

Doktor pipa puls na arterijama vrata, u pazušnim jamama, u području lakta i ručnog zgloba, u trbuhu, na preponama, ispod koljena, na skočnim zglobovima i na stopalima radi procjene je li protok krvi uredan i jednak na obje strane tijela. Krvni tlak i tjelesna temperatura također se kontroliraju. Svaka moguća nenormalnost može upućivati na bolest srca.

Doktor pregledava vene na vratu jer su one neposredno povezane sa desnom pretklijetkom srca i daju podatke o volumenu krvi i krvnom tlaku u desnom dijelu srca (tzv. desno srce). Za ovaj dio pregleda ispitanik leži tako da je gornji dio tijela podignut pod kutom od 45 stupnjeva. Ponekad ispitanik sjedi, stoji ili leži na ravnoj podlozi.

Doktor pritišće kožu iznad zglobova i na nogama i ponekad donjeg dijela leđa kako bi provjerio postoji li nakupljanje tekućine (edem) u tkivima ispod kože.

Oftalmoskop (instrument koji omogućava liječniku pregled unutarnjeg dijela oka, tzv. očnog dna ili fundusa) se rabi da bi se vidjele krvne žile i živčano tkivo mrežnice (na svjetlo osjetljiva opna s unutrašnje strane očne pozadine). Vidljive nenormalnosti na mrežnici česte su u ljudi s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, arteriosklerozom i bakterijskom infekcijom srčanih valvula (zalistaka).

Liječnik promatra prsni koš kako bi razabrao jesu li frekvencija (brzina) disanja i pokreti uredni, a zatim udara (perkutira) prstima po prsnom košu da bi utvrdio jesu li pluća puna zraka, što je normalno, ili sadrže tekućinu, što nije normalno. Perkusijom se također može odrediti nalazi li se tekućina unutar opne koja okružuje srce (perikard) ili opne koja obavija pluća (pleura). Koristeći stetoskop doktor sluša šum disanja kako bi razlučio je li protok zraka normalan ili zapriječen (opstrukcija), te sadrže li pluća tekućinu koja potiče iz srca.

Liječnik polaže ruku na prsni koš kako bi odredio veličinu srca, te tip i snagu kontrakcije tijekom svakog srčanog otkucaja. Ponekad se jagodicama prstiju mogu osjetiti nenormalnosti koje uzrokuje turbulentni protok krvi unutar krvnih žila ili između srčanih komora.

Liječnik sluša srce stetoskopom (postupak zvan auskultacija), te bilježi različite zvukove koji nastaju uslijed otvaranja i zatvaranja srčanih zalistaka. Nenormalnosti zalistaka i srčanih struktura stvaraju turbulentan protok krvi uslijed kojega nastaju karakteristični zvukovi koje nazivamo šumovi. Turbulentni protok krvi tipično se pojavljuje prilikom protoka krvi kroz sužene valvule ili kroz valvule koje propuštaju (ne zatvaraju hermetički otvor između srčane pretklijetke i klijetke). Sve srčane bolesti ne uzrokuju šumove, a svi srčani šumovi nisu znak bolesti srca. Trudnice obično imaju srčane šumove zbog normalno povećanog protoka krvi. Bezopasni srčani šumovi također su česti u dojenčadi i djece zbog brzog protoka krvi kroz malene strukture srca. Kako se krvne žile, zalisci i ostala tkiva u starosti postupno ukrućuju, krv može imati turbulencije prilikom protoka čak i bez ozbiljne srčane bolesti u podlozi.

Postavljanjem stetoskopa iznad arterija i vena na drugim mjestima u tijelu doktor može čuti zvukove turbulentnog toka krvi zvane šumovi koji nastaju uslijed suženja žila ili nenormalnih veza (spoj ili šant) između krvnih žila.

Liječnik pipanjem trbuha utvrđuje je li jetra povećana radi nakupljanja krvi u velikim venama koje vode u srce. Nenormalno nadut trbuh zbog zaostajanja tekućine može ukazivati na zatajenje srca. Može se ispitati puls i veličina trbušne aorte.