Raynaudova bolest i raynaudov fenomen

Raynaudova bolest i Raynaudov fenomen su stanja u kojima dolazi do spazma malih arterija (arteriole), obično u prstima ruku i nogu, uslijed čega koža postane blijeda ili cijanotična (plavkasto obojena).

Pojam Rynaudova bolest liječnici upotrebljavaju ako nema jasnog uzroka bolesti, a pojam Raynaudova fenomena kada je osnovni uzrok poznat. Katkada se uzrok bolesti odmah može dijagnosticirati, ali većinom uzrok postaje jasan unutar 2 godine od pojave simptoma.

Između 60% do 90% slučajeva Raynaudove bolesti javlja se u mladih žena.

Uzroci

U moguće uzroke ubrajaju se bolesti kao što su: sklerodermija, reumatodni artritis, ateroskleroza, poremećaji u živčevlju, smanjena aktivnost štitne žlijezde (hipotireoza), povreda i reakcije na određene lijekove kao što su na primjer ergot i metisergid. Neki bolesnici s Raynaudovim fenomenom imaju također migrenu, vazospastičnu (varijantnu) anginu pektoris i visoki krvni tlak u plućima (plućna hipertenzija). Ta povezanost upućuje na to da uzrok arterijskog spazma može biti isti u svim ovim poremećajima. Sve što podražuje simpatički živčani sustav, npr. emocionalni stres ili izlaganje hladnoći, može izazvati arterijski spazam.

Simptomi i dijagnoza

Spazam malih arterija u prstima ruku ili nogu javlja se brzo, a najčešće prilikom izlaganja hladnoći. Spazam može trajati nekoliko minuta ili satima. Prsti na rukama ili nogama postaju blijedi, a često brzo mogu mijenjati boju. Može biti zahvaćen samo jedan prst na ruci ili nozi, pa čak i dio prsta, ili dijelovi više prstiju, na kojima se vide dijelovi crvene i blijede kože poput krpica. Nakon što epizoda prođe, zahvaćena područja mogu postati ružičasta ili crvenkasto plava. Prsti na rukama ili nogama obično ne bole, ali često se javljaju neosjetljivost, svrbež ili osjećaj bockanja. Zagrijavanjem ruku vraća se normalna boja i osjet. Ipak, ukoliko bolesnici imaju dugotrajni Raynaudov fenomen (osobito oni sa sklerodermijom), koža na prstima ruku ili nogu može se trajno promijeniti i postati glatka, sjajna i tvrda. Na vršcima prstiju ruku ili nogu mogu se pojaviti male i bolne ranice.

Arterijsku blokadu (začepljenje) od arterijskog spazma (stiskanje mišića u arterijskoj stijenci) liječnici mogu razlučiti pomoću laboratorijskih pretraga izvedenih prije i poslije nego što bolesnika umjetno izlože hladnoći.

Liječenje

Bolesnici mogu kontrolirati blaže oblike Raynaudove bolesti zaštićujući od hladnoće svoje tijelo, ruke i noge te uzimajući blage sedative. Moraju prestati s pušenjem, jer nikotin sužava krvne žile. U nekih bolesnika ralaksacijske tehnike (npr. “biofeedback”) mogu smanjiti vazospazam (stiskanje stijenki krvnih žila). Raynaudova bolest se obično liječi prazosinom ili nifedipinom. Fenoksibenzamin, metildopa i pentoksifilin ponekad također pomažu. Ukoliko bolesnici imaju sve jače i jače izražene tegobe, koje dovode do sve veće nesposobnosti, a druge mjere i lijekovi ne pomažu, ponekad se vrši i presijecanje simpatičkih živaca oko arterija. Premda taj zahvat može ublažiti simptome, to poboljšanje traje samo 1 do 2 godine. Ta operacija, koja se zove simpatektomija, općenito je učinkovitija kod bolesnika s Raynaudovom bolesti nego kod bolesnika s Raynaudovim fenomenom.

Raynaudov fenomen se poboljšava liječenjem osnovne bolesti koja je uzrok fenomenu. Fenoksibenzamin ponekad može pomoći. Lijekovi koji mogu suziti krvne žile (npr. beta blokatori, klonidin i ergot) mogu pogoršati simptome Raynaudova fenomena.