Buergerova bolest

Buergerova bolest (obliteracijski trombangitis) je stanje u kojem je došlo do suženja (opstrukcije) malih i srednjih arterija i vena radi upale izazvane pušenjem.

Buergeorova bolest najčešće zahvaća muškarce, pušače, u dobi između 20 i 40 godina života. Samo oko 5% bolesnika s ovom bolesti su žene. Premda uzrok ove bolesti nije dokraja objašnjen, ipak je poznato kako zahvaća samo pušače i da pušenje pogoršava bolest. Budući da samo mali broj pušača dobije Buergerovu bolest, vjerojatno je da su neki pušači skloniji bolesti od drugih. Zašto i kako pušenje cigareta uzrokuje problem dosada nije poznato.

Simptomi

Simptomi se javljaju radi postupnog smanjenja dotoka krvi u ruke i noge, a započinju na vršcima prstiju ruku i nogu, te se šire na gornje dijelove ruku i nogu izazivajući na kraju gangrenu. Oko 40% bolesnika s ovom bolesti također imaju epizode upale vena, posebno površinskih vena, te upale arterija stopala i nogu. Bolesnici mogu imati osjećaj hladnoće, neosjetljivosti, bockanja ili žarenja prije nego liječnik zamijeti bilo kakve promjene. Pacijenti često imaju Raynaudov fenomen i grčeve u mišićima, obično u prednjem dijelu stopala ili potkoljenica, ali rijetko u šakama ili u podlakticama, ili u bedrima. S napredovanjem opstrukcije bolovi se pogoršavaju i traju sve duže. U ranom stadiju bolesti mogu se javiti ulceracije ili gangrena, ili oboje. Šake ili stopala su hladni, mnogo se znoje, poprimaju plavkastu boju (cijanoza), vjerojatno zbog reakcije živaca na jaku i trajnu bol.

Dijagnoza

U više od 50% bolesnika s Buergerovom bolesti pulsacije su slabe ili odsutne na jednoj ili više arterija stopala ili zapešća. Šake, stopala ili prsti na rukama ili nogama često su blijedi kad ih bolesnik podigne iznad razine srca, a pri spuštanju postaju crveni. Bolesnici mogu imati ulceracije ili gangerenu na koži jednog ili više prstiju ruku ili nogu.

Ultrazvučni pregled pokazuje značajno sniženje krvnog tlaka u zahvaćenim prstima nogu, ruku, stopalima ili šakama. Angiografija (rendgensko snimanje arterija) pokazuje sužene arterije i druge nenormalnosti cirkulacije, posebno u šakama i stopalima.

Liječenje

Osobe koje boluju od ove bolesti moraju prestati s pušenjem ili će se bolest sigurno pogoršati i dovesti konačno do amputacije. Također, bolesnici trebaju izbjegavati izlaganje hladnoći. Jednako tako trebaju izbjegavati ozljede od topline, hladnoće ili kemikalija kao što su jodidi ili kiseline koje se upotrebljavaju u liječenju žuljeva ili kurjih očiju. Treba se pobrinuti da se ne nose tijesne cipele, izbjegavati gljivične infekcije, te ne pristupati manjim operacijama (kao što je odstranjenje kurjih očiju).

Preporučuje se hodanje 15 do 30 minuta dvaput dnevno, osim ako ne postoje gangrena, ulceracije ili bolovi u mirovanju. Bolesnici trebaju zaštititi svoje noge zavojima s jastučićima na peti ili čizmama od pjenaste gume. Gravitaciju bi trebalo iskoristiti za potpomaganje arterijskog punjenja podizanjem uzglavlja kreveta za 15 do 20 cm. Liječnici mogu propisati pentoksifilin, antagoniste kalcija ili lijekove koji sprječavaju nakupljanje i sljepljivanje trombocita (antitrombotici), kao što je acetilsalicilna kiselina (aspirin), posebno kad je suženje (osptrukcija) posljedica spazma arterija.

Bolesnici koji imaju suženje arterija moraju prestati s pušenjem radi poboljšanja krvnog protoka. Njima se može pomoći i kirurški tako da se presjeku simpatički živci u blizini arterija i tako spriječi stiskanje mišića u arterijskoj stijenci (spazam). Premošćenje presadkom rijetko se izvodi, jer su bolesne arterije previše malog promjera.