Aneurizme

Aneurizma je lokalizirano proširenje stijenke neke arterije, obično aorte.

Proširenje obično nastaje u oslabljenom dijelu stijenke. Premda se aneurizme mogu pojaviti bilo gdje uzduž aorte, u tri četvrtine svih slučajeva to se događa u odsječku koji prolazi kroz trbuh. Aneurizme su ili okruglaste (sakularne) ili izduženog oblika (fuziformne). Aneurizme su najčešće fuziformne.

Aneurizme aorte su prvenstveno posljedica arterioskleroze, koja oslabljuje stijenku aorte u tolikoj mjeri da tlak, koji je u aorti velik, pritišće oslabljeni dio stijenke i stvara izbočenje prema van, poput balona. U aneurizmi se često stvori ugrušak koji se može širiti duž unutarnje stijenke. Visoki krvni tlak i pušenje cigareta povećavaju rizik nastanka aneurizme. Ostali olakšavajući čimbenici za nastanak anurizme mogu biti: trauma, upalne bolesti aorte, nasljedni poremećaji vezivnog tkiva, npr. Marfanov sindrom i sifilis. Kod Marfanova sindroma aneurizma zahvaća najčešće uzlazni dio aorte (odsječak koji se puni krvlju izravno iz srca).

Aneurizme, osim u aorti, mogu nastati i u drugim arterijama. Mnoge od njih su posljedica prirođenih (kongenitalnih) poremećaja ili arterioskleroze. Neke su aneurizme posljedica trauma uzrokovanih ubodnom ili prostrijelnom ranom, ili su posljedica infekcije stijenke arterije gljivicama ili bakterijama. Infekcija može započeti bilo gdje u tijelu, ali obično započinje na zaliscima srčanih valvula. Inficirane aneurizme arterija u mozgu su posebno opasne i zahtijevaju hitno liječenje. Najčešće se liječe kirurškim zahvatom, koji je vrlo riskantan.

Pogled na aortu i njezine velike grane

Krv, koja izlazi iz srca, preko aorte i njezinih ogranaka dolazi do svakog dijela tijela, osim do pluća.

MSD medicinski priručnik za pacijente

Aneurizme trbušne aorte

Aneurizme koje nastaju u odsječku aorte koji prolazi kroz trbuh često se javljaju u nekim obiteljima. U mnogo slučajeva te se aneurizme javljaju u osoba s visokim krvnim tlakom. Takve aneurizme često postaju i nekoliko puta šire od aorte, te mogu prsnuti.

Simptomi

Bolesnik s aneurizmom trbušne aorte često ima osjećaj da mu nešto pulsira u trbuhu. Aneurizma može izazvati bol, obično duboku, koja se uglavnom širi u leđa. Bol može biti izrazito jaka i obično je trajnog karaktera, ali može prestati promjenom položaja tijela.

Prvi znak rupture (proboja ili prsnuća) je obično izrazito jaka bol u donjem dijelu trbuha i u leđima s bolnom osjetljivošću trbuha iznad aneurizme. Ukoliko dođe do unutarnjeg krvarenja bolesnik vrlo brzo upada u šok. Prsnuće aneurizme trbušne aorte je vrlo često smrtonosno.

Dijagnoza

Bol je koristan simptom za postavljanje dijagnoze, ali često se prekasno javlja. Ipak, mnogi bolesnici s aneurizmom nemaju simptome, a dijagnoza se postavlja slučajno prilikom rutinskog pregleda ili na temelju rendgenskog snimka obavljenog radi nekog drugog razloga. Liječnik može osjetiti pulsirajuću tvorbu u središnjoj trbušnoj liniji. Aneurizme koje naglo rastu mogu brzo prsnuti. Često su bolne i osjetljive na dodir pri kliničkom pregledu trbuha. U gojaznih bolesnika teško se mogu otkriti čak i velike aneurizme.

Pri postavljanju dijagnoze aneurizme pomaže više laboratorijskih pretraga. Rendgensko snimanje trbuha može pokazati naslage kalcija u stijenci aorte. Ultrazvučnim se pregledom obično može jasno prikazati veličina aneurizme. Kompjutorizirana tomografija (CT) trbuha, posebno ukoliko je učinjena nakon intravenske primjene kontrasta, sigurna je metoda za određivanje veličine i rubova aneurizme, ali ta je metoda skupa. Slikovno prikazivanje pomoću magnetske rezonancije (MR) je također pouzdana metoda, ali je mnogo skuplja od ultrazvuka, a rijetko je nužna.

Liječenje

Ukoliko aneurizma nije prsnula, liječenje ovisi o njenoj veličini. Aneurizme širine manje od 5 centimetara rijetko prsnu, ali ukoliko su šire od 6,4 centimetra prsnu znatno češće. Radi toga liječnici obično preporučuju kirurški zahvat radi rješavanja aneurizme šire od 5 centimetara, ako rizik nije preveliki zbog drugih popratnih medicinskih stanja. Prilikom operacije stavi se sintetički umetak (presadak) na mjesto aneurizme. Rizik smrtnog ishoda takve operacije iznosi oko 2%.

Ruptura (prsnuće) ili prijeteća ruptura trbušne aneurizme zahtijeva hitnu operaciju. Rizik smrti od operacije u takvom stanju iznosi oko 50%. Kad prsne aneurizma trbušne aorte bubrezi se nalaze u velikoj opasnosti zbog naglog prekida opskrbe krvlju ili šoka koji je nastao radi gubitka krvi. Ukoliko se zatajenja bubrega razvije nakon operacije, izgledi bolesnika da preživi vrlo su slabi.

Aneurizme grudne aorte

Aneurizme u odsječku aorte koji prolazi kroz grudni koš (prsni koš; toraks) pripadaju jednoj četvrtini svih aneurizmi aorte. Aneurizme grudne aorte najčešće se javljaju u jednom obliku: do širenja aorte dolazi na mjestu gdje aorta izlazi iz srca, odmah nakon aortne valvule. To proširenje aorte može biti uzrokom lošeg funkcioniranja aortne valvule (valvula koja se nalazi na mjestu gdje aorta izlazi iz lijeve klijetke), jer zbog postojanja takve aneurizme može doći do propuštanja (regurgitacije) krvi natrag u srce u času kad je aortna valvula zatvorena. Oko 50% bolesnika s tim problemom pati od Marfanova sindroma, ili tom sindromu sličnih varijacija. U drugih 50% slučajeva uzrok nije poznat, ali mnogi ljudi iz te skupine imaju povišeni krvni tlak.

Simptomi

Aneurizme grudne (torakalne) aorte mogu postati vrlo velike, a da ne izazivaju simptome. Simptomi su posljedica pritiska proširene aorte na ostale strukture u prsnom košu. Tipični simptomi su bol (obično visoko u leđima), kašalj i zviždanje u plućima (piskanje) kao kod astme. Bolesnik može iskašljavati krv zbog pritiska aneurizme na dušnik (traheju) ili na susjedne dišne putove i oštećenja sluznice. Pritisak na jednjak (kanal koji spaja usta sa želucem) može izazvati otežano gutanje. Promuklost može biti posljedica pritiska na grkljan (larinks). Bolesnik može imati i više smetnji istodobno (Hornerov sindrom) koje se sastoje od suženih zjenica (mioza), upalih očnih jabučica i znojenja samo na jednoj strani lica. Rendgenski snimak pokazuje pomak dušnika (traheje). Nenormalne pulsacije stijenke prsnog koša također može biti znak aneurizme grudne aorte.

Kad dođe do prsnuća (rupture) grudne aorte javlja se izrazito jaka bol koja obično počinje visoko u leđima, a može se širiti dolje u leđa i u trbuh, već prema tome kamo se ruptura širi. Bol se također može osjetiti u grudima (prsni koš) i u rukama i oponašati srčani udaru (infarkt miokarda). Bolesnik može brzo upasti u stanje šoka i umrijeti radi gubitka krvi.

Dijagnoza

Liječnik može postaviti dijagnozu aneurizme grudne aorte na temelju simptoma ili može otkriti aneurizmu prilikom fizikalnog pregleda. Rendgenska snimka prsnog koša učinjena radi nekog drugog razloga može otkriti aneurizmu. Kompjutorizirana tomografija (CT), magnetska rezonancija (MR) ili transezofagealni ultrazvuk rabe se radi preciznog određivanja veličine aneurizme. Aortografija (rendgensko snimanje aorte nakon uštrcavanja kontrasta u aortu) se primjenjuje da bi se precizno odredilo koja će se kirurška metoda primjeniti.

Liječenje

Ukoliko je aneurizma grudne aorte šira od 7,6 centimetara, kirurzi ugrađuju sintetski umetak (graft). Budući da je vjerojatnost prsnuća kod Marfanova sindroma velika, liječnici preporučuju kirurški zahvat i onda kad se radi o manjim aneurizmama. Rizik smrti za vrijeme operacije aneurizme grudne aorte iznosi oko 10% do 15%. Zato bolesnicima s aneurizmom grudne aorte treba davati beta blokatore da bi se usporila brzina srčanog rada (srčana frekvencija) i snizio krvni tlak i tako umanjio rizik od prsnuća (rupture) aneurizme.

U ovom poglavlju: