Izloženost plinovima i kemikalijama

Mnogi plinovi kao što su klor, fosgen, sumporov dioksid, sumporovodik, dušikov dioksid i amonijak mogu se naglo osloboditi prilikom industrijskih incidenata i teško nadražiti pluća. Plinovi kao što su klor i amonijak otapaju se lako i odmah nadražuju usta, nos i grlo. Donji dijelovi pluća zahvaćeni su samo kada ih se duboko udahne. Radioaktivni plinovi koji se mogu osloboditi prilikom nuklearnih incidenata mogu uzrokovati rak pluća i drugih organa za čiji razvoj treba mnogo godina.

Neki plinovi, npr. dušikov dioksid, ne otapaju se lako. Zato ne prouzrokuju rane znakove upozorenja izloženosti kao što su nadražaj nosa i očiju pa je vjerojatnost da ih se udahne duboko u pluća veća. Takvi plinovi mogu uzrokovati upalu malih dišnih putova (bronhioli) ili dovesti do nakupljanja tekućine u plućima (plućni edem). Kod bolesti silosnih radnika, koja nastaje kao rezultat udisanja dimova koji sadrže dušikov dioksid koji otpušta većina sadržaja silosa, tekućina se ne mora u plućima stvoriti niti do 12 sati nakon izloženosti. Stanje se može privremeno poboljšati i bolest ponovno pojaviti 1214 dana kasnije, čak i bez daljnjeg dodira s plinom. Ponovno pojavljivanje zahvaća male dišne putove (bronhioli).

Kod nekih ljudi izloženost malim količinama plina ili drugim kemikalijama tijekom dužeg razdoblja može dovesti do kroničnog bronhitisa. Isto tako smatra se da izloženost nekim kemikalijama kao što su spojevi arsena i ugljikovodici može u nekih ljudi izazvati rak. Rak može nastati u plućima ili drugdje u tijelu ovisno o udahnutoj tvari.

Simptomi i dijagnoza

Topljivi plinovi kao što je klor uzrokuju teško pečenje očiju, nosa, grla, grkljana i većih dišnih putova. Često dovode do kašlja i krvi u iskašljaju (hemoptiza). Česti su i nagon na povraćanje i zaduha. Slabije topljivi plinovi kao što je dušikov dioksid dovode do zaduhe, ponekad vrlo jake, nakon odgode od 3 do 4 sata.

Na rendgenogramu prsnog koša može se vidjeti razvoj plućnog edema ili bronhiolitis.

Prognoza, sprječavanje i liječenje

Većina ljudi se od slučajne izloženosti plinovima potpuno oporavi. Najteža komplikacija je infekcija pluća.

Najbolji način sprječavanja izloženosti je brižno rukovanje plinovima i kemikalijama. U slučaju akcidentalnog izlijevanja moraju biti dohvatljive plinske maske s vlastitom dobavom zraka. Poljoprivrednike se mora upoznati da izloženost otrovnim plinovima u silosu može biti opasna.

U liječenju je glavno sredstvo kisik. Ako je oštećenje pluća teško, osobi može biti potrebna mehanička ventilacija. Mogu biti korisni lijekovi koji otvaraju dišne putove, intravenske tekućine i antibiotici. Da se smanji upala pluća često se propisuju kortikosteroidi kao što je prednison.