Berilioza

Berilioza je upala pluća uzrokovana udisanjem prašine ili dimova koji sadrže berilij.

U prošlosti se berilij često kopao i ekstrahirao za uporabu u elektroničkoj i kemijskoj industriji i u proizvodnji fluorescentnih svjetiljaka. Danas se gotovo isključivo rabi u zrakoplovnoj industriji. Osim radnika u tim industrijama malen broj ljudi koji živi u blizini rafinerija berilija također su oboljeli od berilioze.

Berilioza se razlikuje od drugih profesionalnih bolesti pluća po tome što se čini da plućni problemi nastaju samo u osoba koje su osjetljive na berilij, a to je oko 2% onih koji s njime dolaze u dodir. Bolest se može pojaviti i u onih koji imaju relativnu kratku izloženost beriliju, a simptomi se ne moraju pojaviti ni za 1020 godina.

Simptomi i dijagnoza

U nekih se ljudi berilioza javlja naglo (akutna berilioza), uglavnom kao upala pluća (penumonitis). Ljudi s akutnom beriliozom dobivaju nagli početak kašlja, poteškoće pri disanju i gubitak težine. Akutna berilioza može zahvatiti kožu i oči.

Ostali dobivaju kroničnu beriliozu u kojoj se u plućima stvara nenormalno tkivo i dolazi do povećanja limfnih čvorova. U njih se postupno pojavljuju kašalj, teško disanje i gubitak težine.

Dijagnoza se temelji na osobnoj anamnezi o izloženosti beriliju, simptomima i karakterističnim promjenama na rendgenogramu prsnog koša. Međutim, rendgenogram sliči promjenama kod druge plućne bolesti―sarkoidoze―pa mogu biti potrebni dodatni imunološki testovi.

Prognoza i liječenje

Akutna berilioza može biti ozbiljna, čak smrtna bolest. Međutim, većina ljudi se oporavi, iako su u početku jako bolesni. Pluća su im kruta, a funkcija loša. S odgovarajućim liječenjem, kao što je primjena ventilatora i kortikosteroida, obično se oporave za 710 dana i nemaju posljedica.

Ako su pluća jako oštećena kroničnom beriliozom, može doći do opterećenja srca, što može dovesti do zatajenja srca i smrti. Ponekad se kod kronične berilioze propisuju kortikosteroidi kao što je prednison na usta, iako općenito govoreći nisu jako korisni.