Atelektaza

Atelektaza je stanje u kojem dio pluća ostaje bez zraka pa se stisne.

Glavni je uzrok atelektaze začepljenje bronha, jednog od dvaju glavnih ogranaka traheje koji vode ravno u pluća. Mogu se začepiti i manji ogranci dišnih putova. Začepljenje može uzrokovati sluzni čep, tumor ili udahnuti predmet unutar bronha. Bronh može biti začepljen i nečim što ga pritišće izvana, kao što je tumor ili povećani limfni čvorovi. Kada dođe do začepljenja nekog dišnog puta, zrak se iz alveola usiše u krvni optok što dovodi do stisnuća i uvlačenja pluća. Stisnuto plućno tkivo se obično napuni krvnim stanicama, serumom i sluzi pa se inficira.

Nakon kirurškog zahvata―naročito na prsnom košu ili trbuhu―disanje je često plitko pa se donji dijelovi pluća u dovoljnoj mjeri ne šire. Takvi zahvati, kao i drugi uzroci plitkog disanja, mogu dovesti do atelektaze.

Pri sindromu srednjeg režnja, tipa dugotrajne atelektaze, srednji režanj desnog pluća se stisne, obično zbog pritiska na bronh tumorom ili povećanim limfnim čvorovima, ali nekad i bez pritiska na bronh. U zatvorenom, stisnutom pluću može nastati upala koja ne nestaje u potpunosti pa dođe do kronične upale, stvaranja ožiljka i bronhiektazija.

Pri akceleracijskoj atelektazi, koja se događa pilotima u nadzvučnim avionima, jake sile uzrokovane velikom brzinom letenja zatvaraju male dišne putove dovodeći do splasnuća alveola.

Pri mrljastoj ili difuznoj atelektazi oštećen je sustav plućne površinske napetosti. Tvar koja održava površinsku napetost oblaže unutrašnju stranu alveola i smanjuje njihovu površinsku napetost sprječavajući na taj način da splasnu. Kada prerano rođena djeca imaju manjak te tvari dolazi do sindroma dišnog distresa novorođenčadi. I odrasli mogu razviti mikroatelektazu zbog prekomjerne terapije kisikom zbog teške opće infekcije (sepse) ili mnogih drugih čimbenika koji oštećuju unutrašnju površinu alveola.

Simptomi i dijagnoza

Atelektaza može nastajati polagano i uzrokovati samo blagu zaduhu. Osobe sa sindromom srednjeg režnja uopće ne moraju imati simptome, iako mogu suho kašljucati.

Ako atelektaza brzo zahvati veliko područje pluća, osoba može poprimiti plavu ili pepeljastu boju i osjetiti bol na zahvaćenoj strani i vrlo jaku zaduhu. Ako postoji i popratna infekcija, može se povisiti temperatura i ubrzati rad srca. Ponekad osoba može imati izrazito nizak krvni tlak (šok).

Liječnici posumnjaju na atelektazu na temelju anamneze i nalaza fizikalnog pregleda. Dijagnozu potvrđuje nalaz područja bez zraka na rendgenogramu pluća. Za otkrivanje uzroka zatvaranja dišnog puta može se napraviti CT i fiberbronhoskopija.

Sprječavanje i liječenje

Nakon kirurškog zahvata ljudi mogu sami poduzeti potrebno da se izbjegne atelektaza. Iako su pušači u većoj opasnosti od nastanka atelektaze, taj rizik mogu smanjiti ako prestanu pušiti 68 tjedana prije operacije. Nakon operacije treba ih savjetovati da duboko dišu, redovito kašlju i što prije se počnu kretati. Od pomoći mogu biti i uređaji za disanje i vježbe disanja.

Osobama s deformitetima prsnog koša ili neurološkim poremećajima koji tijekom dužeg razdoblja dovode do plitkog disanja mogu koristiti mehanički uređaji koji ima pomažu pri disanju. Takvi uređaji trajno pritišću pluća pa zato pluća ne mogu splasnuti čak ni na kraju izdisaja.

Glavni postupak pri nagloj masivnoj atelektazi je uklanjanje uzroka. Ako se razlog zatvaranja dišnog puta ne može ukloniti kašljem ili isisavanjem iz zračnih putova, to se često može izvesti bronhoskopijom. U slučaju bilo kakve infekcije daju se antibiotici. Antibioticima se često liječi i dugotrajna atelektaza, jer je infekciju gotovo nemoguće izbjeći.

U nekim slučajevima, kada ponavljana ili trajna infekcija onesposobljuje čovjeka ili kada postoji značajno krvarenje, zahvaćeni dio pluća treba ukloniti. Ako dišni put zatvara tumor, napredovanje atelektaze i razvoj opstruktivne upale pluća koja se ponavlja može spriječiti ublažavanje začepljenja kirurškim putem ili nekim drugim načinom.

U ovom poglavlju: