Krpeljna paraliza

Uzlazna mlohava kljenut koja nastane kada krpelji iz porodice Ixodidae, koji izlučuju otrov, ostanu zakvačeni za kožu nekoliko dana.

U Sjevernoj Americi krpeljnu paralizu uzrokuju neke vrste iz porodica Dermacentor i Amblyomma lučenjem neurotoksina slinom. Otrov koji uzrokuje krpeljnu paralizu nije u slini krpelja u ranim stadijima hranjenja. Krpeljna paraliza, stoga, nastaje samo kada su jedan ili više krpelja zakvačeni za kožu nekoliko ili više dana. Paralizu može uzrokovati i samo jedan krpelj, navlastito ako je zakvačen na stražnjoj strani lubanje ili blizu kralješnice, ali svakako treba potražiti i druge krpelje.

Simptomi i znakovi su anoreksija, letargija, mišićna slabost, inkoordinacija, nistagmus i uzlazna mlohava kljenut. Krpeljna paraliza se može zamijeniti za Guillain– Barréov sindrom, botulizam, miasteniju gravis ili tumor kralježnične moždine. Može nastati i bulbarna ili respiratorna paraliza. Krpeljna paraliza brzo nestaje nakon uklanjanja krpelja (ili krpeljâ) a može biti potrebno samo simptomatsko liječenje. Ako je poremećeno disanje mogu biti potrebni O2 i potpora respiracije.