Probir za bavljenje sportom

Probir u sve djece i svih odraslih osoba treba obuhvaćati podrobnu anamnezu i tjelesni pregled (uključujući i mjerenje krvnog tlaka, te auskultaciju srca u ležećem i uspravnom položaju). Ovi su postupci usmjereni na pronalaženje naizgled zdravih, mladih bolesnika koji su u velikoj opasnosti od smrtonosnih srčanih zbivanja (npr. onih s hipertrofičnom kardiomiopatijom ili drugim anatomskim anomalijama srca); stvarniji cilj je olakšavanje sudjelovanja utvrđivanjem postojećih oštećenja i bolesti, optimiziranjem liječenja i ukidanjem nepotrebnih ograničenja.

Dvije rizične populacije se često previđaju: Dječaci koji kasno tjelesno sazrijevaju su u većoj opasnosti od ozljede pri sportovima kod kojih dolaze u kontakt sa većom i jačom djecom, a gojazne osobe koje sudjeluju u aktivnostima kod kojih je potrebna velika spretnost su u većoj opasnosti od ozljeda zbog naglih zastajkivanja i kretanja uzrokovanih pretjeranom tjelesnom težinom.

Adolescenti i mlade odrasle osobe treba pitati o zloporabi droga i tvari koje poboljšavaju sposobnosti (vidi ww.usantidoping.org). U žena, probir treba otkriti zakašnjelu menarhu i postojanje ženskog sportskog trijasa (prehrambenog poremećaja, amenoreje ili druge menstruacijske disfunkcije i smanjene mineralne gustoće kostiju), a koji postaje sve češći kako se sve više adolescentica i mladih žena počinje baviti pretjerano intenzivnom tjelesnom aktivnošću i pretjerano revnom gubitku tjelesnog masnog tkiva. Starije odrasle osobe koje se počinju baviti sportom treba pitati o prethodnim dijagnozama i simptomima koji ukazuju na koronarnu bolest ili srčane aritmije i o artritičnim tegobama, osobito onima koje zahvaćaju velike zglobove koji nose težinu tijela (npr. koljena, skočne zglobove, kukove). Druga važna pitanja su povišena razina kolesterola u serumu, gojaznost, hipertenzija i koronarna bolest u obiteljskoj anamnezi.

Za sudjelovanje u sportu nema gotovo niti jedne apsolutne kontraindikacije. Iznimke u djece su miokarditis, koji povećava opasnost od nagle srčane smrti; akutno povećanje slezene, zbog opasnosti od rupture slezene; vrućica, koja smanjuje podnošenje napora, povećava opasnost od toplinskih poremećaja i može biti znak teške bolesti, te možda proljev, zbog opasnosti od dehidracije. Iznimke u odraslih su angina pektoris i svježi (unutar 6 tj.) infarkt miokarda. Kontraindikacije su češće relativne i dovode do preporuka za poduzimanje predostrožnosti i bavljenja određenim sportovima. Primjerice, osobe s brojnim potresima mozga u anamnezi trebaju se baviti sportovima u kojima se ne dolazi u tjelesni dodir s drugim igračima; muškarci sa samo jednim testisom trebaju prilikom većine kontaktnih sportova nositi štitnik; osobe u opasnosti od nepodnošenja vrućine i dehidracije (npr. oni s dijabetesom ili cističnom fibrozom) se tijekom aktivnosti trebaju često hidrirati; a one čiji nadzor nad konvulzijama nije optimalan ne smiju plivati, dizati utege i baviti se sportovima poput streličarstva i streljaštva, zbog opasnosti po druge.