Tvorba u zdjelici

(Vidi i Pogl. 249 i 254)

Masa (tvorba) u zdjelici se može otkriti prilikom uobičajenog ginekološkog pregleda.

Etiologija

Mase u zdjelici mogu potjecati od ginekoloških organa (cerviksa, maternice ili njezinih adneksa) ili od drugih zdjeličnih organa (crijeva, mokraćnog mjehura, mokraćovoda, skeletnih mišića ili kosti).

Vrsta mase se prilično razlikuje s obzirom na dobnu skupinu. Rijetko, tijekom prvih nekoliko mjeseci života, majčini hormoni unutar maternice mogu potaknuti razvoj adneksalnih cista. U pubertetu, menstrualna se krv može nakupljati i stvoriti masu u rodnici (hematocolpos) jer je otjecanje spriječeno; uzrok je obično neperforirani himen; ostali uzroci uključuju prirođene malformacije maternice, cerviksa ili rodnice.

U žena reproduktivne dobi, najčešći uzrok simetričnog povećanja maternice je trudnoća, koja može biti slučajni nalaz. Drugi uzrok po čestalosti su miomi, koji se mogu izbočivati prema van. Česte adneksalne mase uključuju Graafove folikule (obično 5 do 8 cm) koji se normalno razvijaju ali ne izbacuju jajnu stanicu (nazivaju se funkcionalnim cistama jajnika). Ove se ciste često povlače spontano unutar nekoliko mjeseci. Adneksalne mase mogu potjecati od ektopične trudnoće, raka jajnika ili jajovoda, dobroćudnih tumora (npr. dobroćudnih cističnih teratoma) ili hidrosalpinksa. Endometrioza može uzrokovati pojedinačne ili višestruke mase bilo gdje u zdjelici, obično na jajnicima.

U postmenopauzalnih žena je vjerojatnije da će mase biti zloćudne. Većina dobroćudnih tvorbi jajnika (npr. endometriomi, miomi) ovisi o lučenju hormona jajnika pa nakon menopauze postaju rjeđe.

Obrada

Anamneza: Treba uzeti opću zdravstvenu i potpunu ginekološku anamnezu. Krvarenje na rodnicu i bol u zdjelici ukazuju na ektopičnu trudnoću ili, rijetko, na gestacijsku trofoblastičnu bolest. Dismenoreja ukazuje na endometriozu. U mladih djevojaka prijevremeni pubertet može ukazivati na maskulinizirajući tumor jajnika; menometroragija ili postmenopauzalno krvarenje može ukazivati na feminizirajući tumor jajnika.

Pregled: Tijekom općeg pregleda, liječnik bi trebao tražiti znakove neginekoloških (npr. probavnih, endokrinih) poremećaja i ascites. Obavlja se i potpuni ginekološki pregled. Razlikovanje masa maternice i adneksa može biti teško. Endometriomi su obično nepomične mase u Douglasovom prostoru. Rak adneksa, dobroćudni tumori (npr. dobroćudni cistični teratomi) i mase uslijed ektopične trudnoće su pomične. Hidrosalpinksi su obično fluktuirajući, bolni, nepomični i, ponekad obostrani. U mladih djevojaka, mase iz zdjeličnih organa mogu se napipati u trbušnoj šupljini jer je zdjelica premalena kako bi sadržavala veliku masu.

Pretrage: Ukoliko se klinički ne može utvrditi prisutnost ili porijeklo (ginekološko ili neginekološko) mase, to je obično moguće slikovnom pretragom. Obično se prvo obavlja ultrazvuk zdjelice. Ako on ne otkrije jasno veličinu, smještaj i konzistenciju mase, to može učiniti druga slikovna pretraga (npr. CT, MR). Kod masa jajnika s rendgenskim osobinama raka (npr. solidnom sastavnicom, površinskim izbočenjima, nepravilnim oblikom) potrebno je učiniti aspiraciju iglom ili biopsiju. Pri dijagnozi specifičnih tumora mogu pomoći tumorski biljezi (vidi str. 1155).

Žene reproduktivne dobi testiraju se na trudnoću; ako je test pozitivan, slikovni prikaz nije uvijek nužan (vidi str. 2150), osim ukoliko se ne sumnja na ektopičnu trudnoću. U žena reproduktivne dobi s jednostavnim cističnim adneksalnim masama tanke stijenke, promjera 5 do 8 cm (obično folikularnima) nisu potrebne daljnje pretrage, osim ukoliko se ne nalaze >3 menstruacijska ciklusa.