Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva je motorni poremećaj čitavog želučanocrijevnog sustava koji uzrokuje bol u trbuhu, zatvor stolice ili proljev.

Sindrom iritabilnog crijeva zahvaća žene tri puta češće nego muškarce. U tom sindromu je želučanocrijevni sustav posebno osjetljiv na mnoge podražaje. Nenormalna stezanja želučanocrijevnog sustava mogu uzrokovati stres, prehrana, lijekovi, hormoni ili manji podražaji.

Razdoblja stresa i emocionalnog konflikta koji uzrokuje depresiju ili tjeskobu često pogoršavaju epizode sindroma iritabilnog crijeva. Neki ljudi s tim sindromom čini se da su svjesniji svojih simptoma, ozbiljnije ih procjenjuju i pokazuju veću nemoć nego drugi. Drugi ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva koji su pod sličnim stresom i emocionalnim konfliktima razvijaju ili slabije želučanocrijevne simptome ili na njih reagiraju s manje zabrinutosti i nemoći.

Za vrijeme epizode sindroma iritabilnog crijeva, stezanja želučanocrijevnog sustava postaju jača i češća pa posljedičan brzi prolaz hrane i stolice kroz tanko crijevo često uzrokuje proljev. Čini se da grčevita bol nastaje zbog jakih stezanja debelog crijeva i povećanje osjetljivosti na bol receptora u debelom crijevu. Epizode se gotovo uvijek javljaju kada je osoba budna; rijetko je bude iz sna.

U nekih ljudi uzrok mogu biti visokokalorična jela ili jako masna prehrana. Kod drugih čini se da pšenica, mliječni proizvodi, kava, čaj i citrusno voće pojačavaju simptome, ali nije jasno je li zaista uzrok ta hrana.

Simptomi

Dva su glavna tipa sindroma iritabilnog crijeva. Tip spastičkog debelog crijeva, kojemu je otponac uzimanje hrane, obično dovodi do periodičkog zatvora stolice ili proljeva s boli. Ponekad se zatvor stolice i proljev izmjenjuju. U stolici se često pojavljuje sluz. Bol može nastupati u napadajima trajnih tupih bolova ili grčeva, obično u donjem dijelu trbuha. Osoba može imati nadutost, plin, mučninu, glavobolje, umor, depresiju, tjeskobu i poteškoće s koncentracijom. Ispražnjavanje stolice često olakšava bol.

Drugi tip uglavnom stvara bezbolne proljeve ili relativno bezbolni zatvor stolice. Proljev može započeti izrazito naglo najvećom mogućom hitnošću. Tipično je da proljev uslijedi ubrzo nakon jela, iako se može pojaviti odmah nakon buđenja. Katkada je hitnost tako izražena da osoba izgubi kontrolu i ne može pravodobno stići do zahoda. Proljev za vrijeme noći je rijedak. Neki ljudi imaju nadutost i zatvor stolice s relativno slabom boli.

Dijagnoza

Većina ljudi sa sindromom iritirajućeg crijeva izgleda potpuno zdravo. Fizički pregled općenito ne ukazuje na ništa neobično osim osjetljivosti iznad područja debelog crijeva. Liječnici općenito rade neke pretrage―na primjer, pretrage krvi, ispitivanje stolice i sigmoidoskopiju―za razlikovanje sindroma iritabilnog crijeva od upalne bolesti crijeva i mnogih drugih stanja koja mogu uzrokovati bol u trbuhu i promjene u ponašanju crijeva. Rezultati tih pretraga su obično normalni, iako stolica može biti vodenasta. Sigmoidoskopija (pretraga sigmoidnog debelog crijeva fleksibilnom cijevi za promatranje) može uzrokovati grčeve i bol, ali su rezultati pretrage inače normalni. Katkada se rabe druge pretrage―kao što je ultrazvuk trbuha, rendgen crijeva ili kolonoskopija (pretraga debelog crijeva fleksibilnom cijevi za promatranje).

Liječenje

Liječenje sindroma iritabilnog crijeva razlikuje se od osobe do osobe. Ljudi koji mogu prepoznati hranu ili tip stresa koji im stvaraju problem, trebaju ih izbjegavati, ako je moguće. Mnogim ljudima, naročito onima koji su skloni zatvoru stolice, održavanju normalne funkcije želučanocrijevnog sustava pomaže redovita fizička aktivnost.

Općenito, najbolja je normalna prehrana. Ljudi s nadutim trbuhom i povećanim plinovima (nadutost od plinova) trebaju izbjegavati grahorice, kupus i drugu hranu koja je teško probavljiva. Ne bi smjeli u velikim količinama uzimati sorbitol, umjetni zaslađivač koji se rabi u dijetetskoj hrani i u nekim lijekovima i gumama za žvakanje. Fruktozu (uobičajeni sastojak voća, bobičavog voća i nekih biljaka) treba jesti samo u malim količinama. Nekim ljudima pomaže hrana s malo masti. Ljudi koji imaju sindrom iritirajućeg crijeva i manjak laktaze ne bi smjeli jesti mliječne proizvode.

Neki ljudi sa sindromom iritirajućeg crijeva mogu popraviti svoje stanje uzimanjem više vlakana, naročito ako im je glavni problem zatvor stolice. Oni mogu uz svaki obrok uzimati žlicu sirovih mekinja s mnogo vode i drugih tekućina ili mogu uzeti dodatke sluzavog psilija s dvije čaše vode. Povećanje vlakana u prehrani može otežati neke simptome kao što je nadutost od plinova i napuhnutost.

Lijekovi koji usporavaju funkciju želučanocrijevnog sustava i koje se smatra lijekovima protiv grčeva, kao što je propantelin, nisu se pokazali učinkoviti, iako se često prepisuju. Lijekovi protiv proljeva, kao što su difenoksilat i loperamid, pomažu ljudima s proljevom. Nekim ljudima sa sindromom iritirajućeg crijeva mogu pomoći lijekovi protiv depresije, blagi trankvilizeri, psihoterapija, hipnoza i tehnike promjene ponašanja.