Adenokarcinom gušterače

Adenokarcinom gušterače je zloćudni tumor koji proistječe iz stanica sluznice pankreatičkog voda.

Oko 95% zloćudnih tumora gušterače su adenokarcinomi. Ti su tumori gotovo dva puta češći u muškaraca nego u žena i nešto su češći u crnaca nego u bijelaca. Adenokarcinom gušterače je dva do tri puta češći u teških pušača nego u nepušača, a u većoj opasnosti od tog tumora su ljudi s kroničnim pankreatitisom.

Bolest je u SADu postala sve češćom, kako se produljilo očekivano trajanje života. Rijetko se pojavljuje u dobi ispod 50 godina; prosječna dob kod postavljanja dijagnoze je 55 godina. O uzroku se zna malo.

Simptomi

Za adenokarcinom gušterače je tipično da ne uzrokuje simptome sve dok tumor ne naraste. Na taj način se u vrijeme postavljanja dijagnoze u 80% slučajeva tumor već proširio (metastazirao) izvan gušterače u susjedne limfne čvorove ili u jetru ili pluća.

Tipično je da su prvi simptomi bol i gubitak težine. U vrijeme postavljanja dijagnoze 90% ljudi ima bol u trbuhu―obično jaku bol u gornjem dijelu trbuha, koja se širi prema leđima―i gubitak težine od barem 10% svoje idealne težine.

Oko 80% tog raka se pojavljuje u glavi gušterače (dio koji je najbliži dvanaesniku i zajedničkom žučnom vodu). Zbog toga je tipičan rani simptom žutica uzrokovana začepljenjem zajedničkog žučnog voda. U ljudi sa žuticom, žuta boja se pojavljuje ne samo na koži nego i u bjeloočnicama (sklera) i drugim tkivima. Žutica je popraćena općim svrbežem.

Tumori u tijelu i repu gušterače (srednji dio i dio koji je najudaljeniji od dvanaesnika) mogu začepiti venu koja se ulijeva u slezenu, što ima za posljedicu povećanje slezene i varikse (proširene, vijugave, otečene varikozne vene) oko želuca i jednjaka. Ako dođe do puknuća tih varikoznih vena može nastati teško krvarenje, naročito iz jednjaka.

Dijagnoza

Rana dijagnoza je teška. Kada se sumnja na adenokarcinom gušterače najčešće se rabe slijedeće dijagnostičke pretrage: ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija (CT) i endoskopska retrogradna pankreatografija (rendgenska tehnika koja pokazuje strukturu pankreatičkog voda). Radi potvrde dijagnoze liječnik može uzeti uzorak gušterače za mikroskopski pregled. Uzorak za biopsiju se dobije uvođenjem igle kroz kožu uz praćenje CTom ili ultrazvukom. Bioptički uzorak se može uzeti i iz jetre da se ustanovi je li došlo do proširenja raka. Ako liječnik jako sumnja na adenokarcinom gušterače, a rezultati tih pretraga su uredni, gušteraču se može pregledati kirurškim putem (eksploracija).

Prognoza i liječenje

Prognoza je vrlo loša. Pet godina nakon postavljanja dijagnoze preživi manje od 2% ljudi s adenokarcinomom gušterače. Jedina nada izlječenja je kirurško liječenje koje se izvodi na bolesnicima čiji se rak nije proširio. Uklanjaju se ili samo gušterača ili gušterača i dvanaesnik. Čak i nakon takvog kirurškog postupka dulje od 5 godina živi samo 10% bolesnika, bez obzira na daljnje liječenje.

Blaga bol se može smanjiti acetilsalicilnom kiselinom (aspirin) ili paracetamolom. Jaka bol u gornjem dijelu trbuha može se ublažiti naginjanjem prema naprijed, stavljanjem glave prema dolje i podizanjem koljena ili uzimanjem kodeina ili morfija na usta. U 70% do 80% onih s jakom boli, olakšanje se može postići injekcijom u živce da se blokira osjete boli. Nedostatak pankreatičkih enzima može se liječiti enzimskim pripravcima davanima na usta. Ako se razvije šećerna bolest može biti potrebno liječenje inzulinom.