Mastocitoza

Mastocitoza je poremećaj kod kojega se mastociti, stanice koje stvaraju histamin a uključene su u imunološke reakcije tijela, gomilaju u tkivu kože i ponekad, u drugim dijelovima tijela.

Najčešći oblik mastocitoze može biti ograničen na kožu, osobito u djece, ili može zahvaćati druge organe, poput želuca, crijeva, slezene, limfnih čvorova i kostiju. Rjeđi oblici mastocitoze mogu biti povezani s teškim poremećajem krvi (poput akutne leukemije, limfoma, kronične neutropenije ili mijeloproliferativnim poremećajem) ili s teškom bolešću nazvanom leukemijom mastocita i agresivnom mastocitozom. Oko 90% ljudi s običnom mastocitozom i manje od 50% ljudi s drugim oblicima mastocitoze imaju urtikariju pigmentozu (lat. urticaria pigmentosa)―male, crvenkastosmeđe mrlje po cijelom tijelu, koje obično stvaraju urtike i crvenilo kada ih se protrlja ili počeše.

Uzrok mastocitoze je nepoznat. Tijekom godina nakuplja se sve više i više mastocita, dovodeći do postupnog porasta broja simptoma, ali simptomi se obično pomoću lijekova mogu kontrolirati desetljećima. Neki ljudi s mastocitozom imaju boli u zglobovima i kostima i skloni su teškim alergijskim reakcijama, uključujući simptome nalik anafilaksiji. U tih ljudi mogu se razviti peptički vrijedovi (ulkusi) i kronični proljev jer se u njihovom želucu stvara previše histamina.

Liječenje

Liječenje mastocitoze zahtijeva dvije vrste antihistaminika: blokatore histaminskih H1 receptora i histaminskih H2 receptora, koji se uzimaju za liječenje peptičkih vrijedova. Ako je mastocitoza povezana s teškim, osnovnim poremećajem, liječenje je složenije.