Kontaktni dermatitis

Kontaktni dermatitis je upala koju uzrokuje dodir s posebnom (određenom) tvari; osip je ograničen na posebno područje i često ima jasno određene granice.

Tvari mogu uzrokovati upalu kože jednim od dvaju mehanizama―nadražaj (nadražajni kontaktni dermatitis) ili alergijskom reakcijom (alergijski kontaktni dermatitis). Čak vrlo blagi sapuni, deterdženti i neki metali mogu, nakon čestog dodira, nadraživati kožu. Katkada ponovljena izloženost, čak i vodi, može osušiti i nadražiti kožu. Jake nadražajne tvari, kao što su kiseline, lužine (npr. sredstva za čišćenje) i neka organska otapala (npr. aceton u sredstvu za uklanjanje laka za nokte) mogu kroz nekoliko minuta izazvati promjene na koži.

TABLICA 194-1

Česti uzroci alergijskog kontaktnog dermatitisa

Kozmetička sredstva: Kemikalije za uklanjanje dlaka, lak za nokte, sredstvo za uklanjanje laka za nokte, dezodoransi, ovlaživači, losioni nakon brijanja, parfemi, sredstva za zaštitu od sunca

Spojevi metala (u nakitu): Nikal

Biljke: Otrovni ruj (bršljan), grmoliki otrovni ruj, otrovna rujevina, limunžik, jaglac

Lijekovi u kremama za kožu: Antibiotici (penicilin, sulfonamidi, neomicin), antihistaminici (difenhidramin, prometazin), anestetici (benzokain), antiseptici (timerozal), stabilizatori

Kemikalije koje se rabe u izradi odjeće: Sredstva s taninom u cipelama; akceleratori gume i antioksidansi u rukavicama, cipelama, rublju, drugoj odjeći

Kod alergijske reakcije, prva izloženost određenoj tvari (ili u nekim slučajevima, prvih nekoliko izloženosti) ne uzrokuje reakciju, ali ponovna izloženost (kontakt) može uzrokovati svrbež i dermatitis unutar 4 do 24 sata. Ljudi mogu rabiti (ili biti izloženi) godinama tvari bez problema, a onda se iznenada razvije alergijska reakcija. Čak masti, kreme i losioni koji se rabe za liječenje dermatitisa mogu uzrokovati takvu reakciju. Oko 10% žena alergično je na nikal, najčešći uzrok dermatitisa uslijed nošenja nakita. Ljudi mogu razviti dermatitis na bilo koji materijal s kojim dolaze u dodir prilikom rada (profesionalni dermatitis).

Kada dermatitis nastane nakon što osoba dodirne neke tvari i tada izloži kožu sunčevom svjetlu, stanje se naziva fotoalergijski ili fototoksični kontaktni dermatitis. U takve tvari spadaju kreme za sunčanje, losioni nakon brijanja, neki parfemi, antibiotici, ugljeni katran i ulja.

Simptomi

Učinci kontaktnog dermatitisa kreću se od blagog, kratkotrajnog crvenila do teškog nateknuća i mjehura. Često osip sadrži sitne, svrabljive mjehuriće (vezikule). U početku je osip ograničen na mjesto dodira, ali se kasnije može širiti. Područje osipa može biti vrlo malo (npr. uška, ako su dermatitis uzrokovale naušnice) ili može prekriti cijelo tijelo (npr. ako je uzrok dermatitisa losion za tijelo).

Ako se tvar koja je uzrokovala osip ukloni, crvenilo obično nestane za nekoliko dana. Mjehurići mogu curiti i stvarati kraste, ali se brzo osuše. Posljedično ljuštenje, svrbež i prolazno zadebljanje kože može trajati danima ili tjednima.

Dijagnoza

Utvrditi uzrok kontaktnog dermatitisa nije uvijek lako jer su mogućnosti beskrajne. Osim toga većina ljudi nije svjesna svih tvari s kojima dolaze u dodir. Često je važan ključ u utvrđivanju uzroka kontaktnog dermatitisa mjesto prvotnog osipa.

Ako liječnik posumnja na kontaktni dermatitis, ali se pomnim postupkom uklanjanja ne pronađe pravi uzrok, može se napraviti test krpicom. Pri tom se testu na kožu stavljaju male krpice koje sadrže tvari koje obično izazivaju dermatitis tijekom 2 dana da se vidi razvija li se osip ispod jedne od njih.

Premda korisno, testiranje krpicom je komplicirano. Liječnik mora odlučiti koje će tvari testirati, koliko od svake tvari primijeniti i kada treba testove napraviti. Osim toga rezultati se testiranja krpicom mogu teško protumačiti. Testovi mogu biti lažnopozitivni ili negativni. Sustavnim uklanjanjem mogućih uzroka većina ljudi može otkriti izvor dermatitisa bez testiranja krpicom. Međutim, testiranje krpicom može pružiti važne podatke u prepoznavanju uzroka.

Liječenje

Liječenje se sastoji od uklanjanja uzroka ili izbjegavanja svega što uzrokuje kontaktni dermatitis. Da bi se spriječila infekcija i izbjeglo nadraživanje, osoba treba redovito čistiti područje vodom i blagim sapunom. Mjehure se ne smije otvarati. Upotrebom suhih zavoja također se može spriječiti širenje infekcije.

Kortikosteroidne kreme ili masti obično ublažuju simptome blagog kontaktnog dermatitisa sve dok osoba ima mnogo mjehura, kao što je često pri dermatitisu otrovnim bršljanom. Katkada se za teške slučajeve kontaktnog dermatitisa propisuju tablete kortikosteroida (npr. prednizon). U nekim situacijama antihistaminici olakšavaju svrbež, ali u većini slučajeva kontaktnog dermatitisa nisu posebno od pomoći.