Kuga

Kuga (crna smrt) je teška zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis.

Bakterije koje uzrokuju kugu zaraze u prvom redu divlje glodavce, kao što su štakori, miševi, vjeverice i prerijski psi. U prošlosti su velike epidemije kuge, kao Crna smrt u srednjem vijeku, ubile veliki broj ljudi. Pojava bolesti u novije doba bila je ograničena na pojedinačne slučajeve ili manje skupine ljudi. Više od 90% ljudskih infekcija kugom u Sjedinjenim Državama javlja se u jugozapadnim državama, naročito u Arizoni, Kaliforniji, Koloradu i Novom Meksiku.

Kugu obično prenose sa zaraženih životinja na ljude uši. Kapljičnim putem (kašljem ili kihanjem) bakterije se raspršuju pa se tako može širiti zaraza s jedne osobe na drugu. Prijenos s kućnih ljubimaca, posebno mačaka, može se također dogoditi preko ugriza ušiju ili udisanjem zaraženih kapljica.

Simptomi i dijagnoza

Kuga može poprimiti jedan od nekoliko oblika―bubonski, pneumonični, septikemični ili oblik male kuge. Simptomi su različiti ovisno o obliku kuge.

Simptomi bubonske kuge obično se javljaju 2 do 5 dana nakon izloženosti bakteriji, ali se mogu javiti u bilo koje vrijeme od nekoliko sati do 12 dana kasnije. Simptomi počinju naglo s tresavicom i povišenom temperaturom do 41o C. Otkucaji srca postaju ubrzani i slabi, a krvni tlak može pasti. S povišenom temperaturom ili kratko nakon nje pojavljuju se otečeni limfni čvorovi (buboni). Obično su čvorovi izuzetno osjetljivi na dodir, čvrsti i okruženi otečenim tkivom. Koža iznad je glatka i crvena, ali nije topla. Osoba postaje nemirna, bunca, zbunjena je i neusklađena. Jetra i slezena mogu znatno oteći pa se lako mogu napipati prilikom fizikalnog pregleda. Limfni čvorovi se mogu ispuniti gnojem i drenirati tijekom drugog tjedna. Više od 60% neliječenih ljudi umire. Većina smrtnih ishoda nastaje između trećeg i petog dana.

Pneumonična kuga je infekcija pluća bakterijama kuge. Simptomi koji počinju naglo 2 do 3 dana nakon izloženosti bakterijama su visoka temperatura, tresavica, brzi srčani otkucaji i često jaka glavobolja. Tijekom 24 sata razvije se kašalj. Iskašljaj je u početku bistar i brzo postaje prošaran krvlju, a zatim jednoliko ružičast ili svjetlocrven (nalikujući sirupu od malina) i pjenušav. Bolesnik ubrzano i otežano diše. Većina neliječenih ljudi umire unutar 48 sati od početka simptoma.

Septikemična kuga, drugi oblik kuge, je infekcija pri kojoj se bubonski oblik širi u krv. Može uzrokovati smrt čak prije nego se pojave drugi simptomi bubonske ili pneumonične kuge.

Mala kuga je blagi oblik kuge koji se obično pojavi samo u geografskom području u kojem je bolest nadmoćna (endemska). Simptomi kao što su―otečeni limfni čvorovi, povišena temperatura, glavobolja i iscrpljenost―iščezavaju unutar jednoga tjedna.

Kuga se dijagnosticira analiziranjem laboratorijskih kultura bakterija izraslih iz uzoraka krvi, iskašljaja ili limfnih čvorova.

Sprječavanje i liječenje

Sprječavanje (prevencija) se temelji na suzbijanju glodavaca i uporabi sredstava koja odbijaju insekte (repelenti) da se spriječi ugrize buha. Cjepivo i cijepljenje postoji, ali nije potrebno većini ljudi koji putuju u područja u kojima su opisani slučajevi kuge. Putnici koji imaju povećan rizik od nastanka kuge mogu uzeti preventivne doze tetraciklina.

Kada se za neku osobu sumnja da ima kugu, liječnik odmah počinje liječenjem. Kod septikemične ili pneumonične kuge liječenjem se mora započeti unutar 24 sata. Brzo liječenje smanjuje vjerojatnost smrtnog ishoda na manje od 5%. Većina antibiotika je učinkovita.

Za razliku od onih s bubonskom kugom, ljude s pneumoničnom kugom mora se izolirati. Svatko tko je bio u dodiru s osobom koja ima pneumoničnu kugu mora se pomno promatrati s obzirom na znakove zaraze ili liječiti.