Bruceloza

Bruceloza (groznica u valovima, malteška, mediteranska ili gibraltarska groznica) je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Brucella.

Brucelozom se može zaraziti izravnim dodirom s lučevinama i izlučinama zaraženih životinja, pijenjem nepasteriziranog kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka ili jedenjem mliječnih proizvoda (kao što su maslac i sir) koji sadrže žive organizme brucele. Prijenos s osobe na osobu je rijedak. Bolesti ima najviše u seoskim područjima, a profesionalna je bolest radnika na pakiranju mesa, veterinara, poljoprivrednika i proizvođača stoke.

Simptomi i komplikacije

Simptomi počinju 5 dana do nekoliko mjeseci―obično 2 tjedna―nakon infekcije bakterijama i različiti su, pogotovo u ranim stadijima. Bolest može početi naglo s tresavicom i povišenom temperaturom, jakom glavoboljom, bolovima, lošim osjećanjem i ponekad proljevom. Bolest može započeti podmuklo s blagim osjećajem bolesti, boli u mišićima, glavoboljom i boli u šiji. Napredovanjem bolesti navečer se pojavljuje povišena temperatura od 40o C do 40,5o C; povišena temperatura postupno nestaje postajući normalnom ili gotovo normalnom svakog jutra, kada dolazi do jakog znojenja.

Tipično ta isprekidana (intermitentna) povišena temperatura traje 1 do 5 tjedana i tada dolazi 2dnevno do 14dnevno razdoblje u kojem se simptomi znatno smanjuju ili ih nema. Tada se opet povišena temperatura vrati. Ta značajka se može pojaviti samo jednom, ali neki ljudi razviju kroničnu brucelozu i dobivaju ponovljene valove povišene temperature i ponavljanje bolesti mjesecima i godinama.

Nakon početnog stadija simptomi obično uključuju teški zatvor stolice, gubitak apetita, gubitak tjelesne težine, bol u trbuhu, bol u zglobovima, glavobolju, bol u leđima, slabost, razdražljivost, nesanicu, potištenost i emocionalnu nestabilnost. Kasnije se mogu povećati limfni čvorovi, slezena i jetra.

Ljudi s nekompliciranom brucelozom obično se oporave za 2 do 3 tjedna. Komplikacije su rijetke, ali mogu uključiti infekcije srca, mozga i moždane opne kao i upalu živaca, sjemenika, žučnog mjehura, jetre i kosti. Postojani slučajevi obično dovode do produženog lošeg osjećanja, ali bolest rijetko dovodi do smrti.

Dijagnoza

Liječnik može posumnjati na brucelozu u osobe koja je bila izložena zaraženim životinjama ili životinjskim proizvodima kao što je nepasterizirano mlijeko. Dijagnozu se može temeljiti na uzimanju uzorka krvi―ili rjeđe, uzorku cerebrospinalne tekućine (likvor), mokraće ili tkiva―zaražene osobe i slanju u laboratorij na kulturu (hemokultura). Krvne pretrage mogu također ukazati na visoku razinu protutijela protiv uzročnika.

Sprječavanje i liječenje

Treba izbjegavati nepasterizirano mlijeko i nedozreli sir te tako spriječiti razvoj zaraznih bolesti uzrokovanih brucelom. Ljudi koji se bave životinjama ili životinjskim strvinama morali bi nositi zaštitne naočale ili stakla i gumene rukavice i pokriti svaku porezotinu kože. Uklanjanje zaraženih životinja i cijepljenje mladih zdravih životinja može pomoći u sprječavanju širenja te zarazne bolesti.

Recidivi su česti kada se rabi samo jedan antibiotik, pa se obično propisuje kombinaciju antibiotika. Doksiciklin ili tetraciklin i svakodnevno injiciranje streptomicina snizuju rizik od recidiva. Djeci ispod 8 godina može se dati trimetoprimsulfametoksazol i streptomicin ili rifampin, jer bi tetraciklin mogao dovesti do oštećenja zubi. U teškim slučajevima rabe se i kortikosteroidi, npr. prednizon. Osobi s teškim bolovima u mišićima može se dati jako sredstvo protiv bolova, kao što je kodein.