Infekcija hantavirusom

Infekcija hantavirusom je virusna bolest koja se širi s glodavaca na ljude i uzrokuje tešku infekciju pluća i bubrega.

Hantavirusi su bunyavirusi u daljnjem srodstvu s California skupinom virusa encefalitisa. Hantavirusi se nalaze diljem svijeta u mokraći, izmetu i slini različitih glodavaca, uključujući poljske i laboratorijske miševe i štakore. Ljudi se inficiraju dodirom glodavaca i njihovih otpadnih tvari ili moguće disanjem virusnih čestica u zraku. Nema dokaza za prijenos s čovjeka na čovjeka. Novije epidemije infekcije hantavirusom koje su zahvaćale i pluća pojavile su se u jugozapadnim dijelovima Sjedinjenih Država. Međutim, isti ili srodni virusi nađeni su drugdje u Sjedinjenim Državama i može se očekivati da postoje svuda gdje živi odgovarajući životinjski domaćin.

TABLICA 186-5

Virusi Ebola i Marburg

Ebola i Marburg su dva složena afrička virusa koje se svrstava u filoviruse. Oni u ljudi uzrokuju tešku hemoragičnu groznicu.

Virus Ebola vjerojatno potječe od majmuna. Često se prenosi među ljudima izloženošću krvi ili zaraženim tjelesnim tkivima. Infekcija izaziva vrućicu, proljev, krvarenje i gubitak svijesti. Često je smrtna, ali mogu postojati manje virulentni sojevi virusa. Pojavljuje se uglavnom u Istočnoj, Južnoj i Centralnoj Africi.

Virus Marburg se stječe izloženošću zaraženim tkivima primata. Virus je jako zarazan i uzrokuje tešku bolest koja zahvaća mnoge organe. Smrt je gotovo uvijek neizbježna. Rezervoar virusa, čini se, postoji samo u Centralnoj Africi.

Simptomi

Infekcija pluća hantavirusom počinje vrućicom i bolovima u mišićima. Mogu se razviti i bol u trbuhu, proljev i povraćanje. Nakon 4 do 5 dana u bolesnika se može razviti kašalj i zaduha, koji tijekom nekoliko sati mogu postati teški. Drastični, po život opasan, pad krvnoga tlaka (šok) može nastati zbog izlijevanja tekućine iz krvnih žila u pluća. Nakon šoka gotovo redovito dolazi do smrti. Infekcija koja zahvaća pluća dovodi do smrti u velikoj većini prepoznatih slučajeva. Oni koji prežive mogu se potpuno oporaviti.

Infekcija bubrega može biti blaga ili teška. Blagi oblik infekcije bubrega počinje naglo s visokom vrućicom, glavoboljom, bolom u leđima i trbušnom boli. Trećeg ili četvrtog dana na bjeloočnicama i nepcu pojavljuju se male mrlje poput podljeva uz osip na trbuhu. Oko 20% ljudi postanu jako bolesni i donekle pospani. Funkcija bubrega se pogoršava pa se otrovne tvari nakupljaju u krvi dovodeći do mučnine, gubitka apetita i umora. Osip nestaje za oko 3 dana. Proizvodnja mokraće (diureza) poraste iznad normale i osoba se oporavi tijekom nekoliko tjedana.

Teški oblik infekcije bubrega počinje slično, ali vrućica je najviša trećeg ili četvrtog dana. Tipični rani simptom je opsežno crvenilo lica, koje je slično opeklini od sunca. Lagano pritiskanje kože proizvodi trajno crvenilo. Trećeg do petog dana razvije se točkasto krvarenje (petehije), najprije na nepcu, a tada na svakom području kože izloženom pritisku. Gotovo se istodobno pojavljuje krvarenje ispod bjeloočnice. Otprilike petog dana krvni tlak može naglo pasti i može doći do šoka. Oko osmoga dana krvni se tlak vraća na normalu, ali pada proizvodnja mokraće (smanjuje se diureza). Oko jedanaestoga dana proizvodnja mokraće ponovno poraste. U to vrijeme, krvarenje, pogotovo u mozgu, može uzrokovati smrt. Infekcija bubrega hantavirusom smrtna je u oko 5% ljudi. Kod infekcije bubrega spasonosna može biti dijaliza.

Liječenje

Općenito, liječnik pruža potpornu skrb. Od pomoći može biti protuvirusni lijek ribavirin ako se dade dovoljno rano. Kod infekcije pluća, davanje kisika i nadzor nad krvnim tlakom čini se da su najbitniji za oporavak od bolesti. Kod infekcije bubrega spasonosna može biti dijaliza.