Antibiotici

Antibiotici su lijekovi koji se primjenjuju za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti. Nažalost, sve veći broj bakterija razvija otpornost na danas raspoložive antitiotike. Ta se otpornost razvija djelomično zbog prekomjerne uporabe antibiotika. Stoga se stalno razvijaju novi antibiotici da se bore sa sve većom otpornošću bakterija. Na koncu će ipak bakterije također postati otporne i na novije antibiotike.

Antibiotici se klasificiraju na temelju svoje jačine. Baktericidni antibiotici stvarno ubijaju bakterije; bakteriostatski antibiotici samo sprječavaju njihovo umnažanje i omogućavaju tijelu da savlada i ukloni preostale bakterije. Za većinu zaraznih bolesti čini se da su ta dva tipa antibiotika jednako učinkovita, ali ako je imunološki sustav oštećen ili ako osoba ima tešku infekciju, kao što je bakterijski endokarditis ili meningitis, baktericidni antibiotik je obično učinkovitiji.

Odabir antibiotika

Liječnici mogu za liječenje određene zarazne bolesti izabrati antibiotik na temelju svoje procjene koja je bakterija odgovorna za infekciju. Osim toga, laboratorij rutinski identificira bakteriju koja je izazvala zarazu i tako pomaže liječniku izabrati antibiotik. Međutim, rezultati tih pretraga općenito se čekaju dan ili dva pa ne mogu pomoći pri početnom odabiru antibiotika.

Čak i kada se bakteriju prepozna i u laboratoriju ispita njenu osjetljivost prema antibioticima, izbor antibiotika nije jednostavan. Osjetljivosti u laboratoriju nisu uvijek iste kao one u zaraženoj osobi. Učinkovitost liječenja ovisi o čimbenicima kao što su: kako se dobro lijek apsorbira u krvotok, koliko lijek dopire u različite tjelesne tekućine i kako ga brzo tijelo uklanja. Osim toga, za odabir lijeka u obzir treba uzeti prirodu i težinu bolesti, nuspojave lijeka, mogućnost alergija ili drugih teških reakcija na lijek te cijenu lijeka.

TABLICA 173-1

Lijekovi protiv zaraznih bolesti* primjena i nuspojave

Lijek

Uobičajena primjena

Nuspojave

Antibiotici

Aminoglikozidi

Amikacin

Gentamicin

Kanamicin

Neomicin

Streptomicin

Tobramicin

Infekcije uzrokovane gramnegativnim bakterijama, kao što su Escherichia coli i Klebsiella

• Gubitak sluha, vrtoglavica i oštećenje bubrega

Cefalosporini

Cefadroksil

Cefaklor

Cefaleksin

Cefalotin

Cefazolin

Cefiksim

Cefoperazon

Cefotaksim

Cefotetan

Cefoksitin

Ceftazidim

Ceftriakson

Cefuroksim

Lorakarbef

Široki raspon zaraznih bolesti

• Želučanocrijevna nelagoda i proljev

• Mučnina (ako se istodobno uzima alkohol)

• Alergijske reakcije

Makrolidi

Azitromicin

Eritromicin

Klaritromicin

Troleandomicin

Streptokokne infekcije, sifilis, respiratorne infekcije, infekcije mikoplazmama, Lymeska bolest

• Mučnina, povraćanje i proljev (naročito pri visokim dozama)

• Žutica

Penicilini

Amoksicilin

Ampicilin

Azlocilin

Karbenicilin

Kloksacilin

Mezlocilin

Nafcilin

Penicilin

Piperacilin

Tikarcilin

Široki raspon zaraznih bolesti. Penicilin se rabi za streptokokne infekcije, sifilis i Lymesku bolest

• Želučanocrijevna nelagoda i proljev

• Alergija s teškim anafilaktičnim reakcijama

• Oštećenje mozga i bubrega (rijetko)

Polipeptidi

Bacitracin

Kolistin

Polimiksin B

Infekcije uha, oka ili mokraćnog mjehura. Obično se primjenjuje izravno u oko ili inhalirajući pluća; rijetko se daje u injekciji

• Oštećenje bubrega i živaca (kada se daje u injekciji)

Kinoloni

Ciprofloksacin

Enoksacin

Norfloksacin

Ofloksacin

Infekcije mokraćnog sustava bakterijski prostatitis, bakterijski proljev, gonoreja

• Mučnina (rijetko)

Sulfonamidi

Mafenid

Sulfacetamid

Sulfametizol

Sulfametoksazol

Sulfasalazin

Sulfisoksazol

Trimetoprimsulfametoksazol

Infekcije mokraćnog sustava (osim sulfacetamida i mafenida); mafenid se primjenjuje lokalno za opekline

• Mučnina, povraćanje i proljev

• Alergija (uključujući kožne osipe)

• Kristali u mokraći

• Zatajenje bubrega

• Smanjenje broja bijelih krvnih stanica

• Osjetljivost na sunčevo svjetlo

Tetraciklini

Doksiciklin

Minociklin

Tetraciklin

Sifilis, infekcije klamidijama, Lymeska bolest, infekcije mikoplazmama, infekcije rikecijama

• Želučanocrijevna nelagoda

• Osjetljivost na sunčevo svjetlo

• Obojenje zubi

• Tijekom trudnoće moguća otrovnost za majku i plod

Ostali antibiotici

Aztreonam

Infekcije uzrokovane gramnegativnim bakterijama

• Alergijske reakcije

Klindamicin

Streptokokne infekcije, dišne infekcije, apsces pluća

• Jaki proljev

Etambutol

Tuberkuloza

• Oštećenje oka (može se popraviti ako se rano prestane davati)

Imipenem

Izvanredno veliki raspon infekcija

• Povremeno niski krvni tlak, epileptični napadaji (konvulzije)

Izoniazid

Tuberkuloza

• Teško, ali popravljivo oštećenje jetre

• Alergija

Kloramfenikol

Trbušni tifus i druge infekcije salmonelama, meningitis

• Jako sniženje broja bijelih krvnih stanica (rijetko)

Linkomicin

Streptokokne infekcije, dišne infekcije

• Jaki proljev

Metronidazol

Vaginitis uzrokovan trihomonasom ili gardenelom, infekcije zdjelice i trbuha

• Mučnina

• Glavobolja

• Metalni okus

• Tamna mokraća

Nitrofurantoin

Infekcije mokraćnog sustava

• Mučnina i povraćanje

• Alergija

Pirazinamid

Tuberkuloza

• Povišena razina mokraćne kiseline u krvi

Rifampin

Tuberkuloza i lepra

• Osip

• Hepatitis

• Crvenonarančasta slina, znoj, suze i mokraća

Spektinomicin

Gonoreja

• Alergija

• Vrućica

Vankomicin

Teške infekcije otporne na druge antibiotike

Tresavica i vrućica (kad se daje intravenski)

Lijekovi protiv virusa (antivirusni lijekovi)

Aciklovir

Herpes simpleks, herpes zoster i vodene kozice (varičela)

• Zbunjenost, epileptični napadaji ili koma (kad se daje u infuziji)

• Kada se lijek primjenjuje lokalno ima malo nuspojava

Amantadin

Gripa (sprječavanje)

• Nervoza

• Lagana glavobolja

• Nerazgovijetan govor

• Nestabilnost

Didanozin (ddI)

Infekcija virusom humanog imunodeficita

• Oštećenje perifernih živaca, upala gušterače

Foskarnet

Citomegalovirus, infekcije herpes simpleksom

• Oštećenje bubrega

• Napadaji

Ganciklovir

Herpes zoster, herpes simpleks i infekcije citomegalovirusom

• Otrovan za matične stanice koštane srži što dovodi do anemije i problema zgrušavanja

Idoksuridin

Rane na koži i očima izazvane herpes simpleksom

• Nadražaj, bol i otok (kada se primjenjuje na očima i vjeđama)

Indinavir

Infekcija virusom humanog imunodeficita

• Bubrežni kamenci

Interferonalfa

Leukemija vlasastih stanica, Kaposijev sindrom, genitalne bradavice

• Simptomi nalik influenci (vrućica, bolovi u mišićima, glavobolja, umor)

• Mučnina i proljev

Lamivudin (3TC)

Infekcija virusom humanog imunodeficita

• Oštećenje perifernih živaca, gubitak kose

Ribavirin

Infekcija respiratornim sincicijskim virusom

• Raspadanje crvenih krvnih stanica što uzrokuje anemiju

Rimantadin

Gripa (sprječavanje)

• Manje nuspojava nego kod primjene amantadina

Ritonavir

Infekcija virusom humanog imunodeficita

• Mučnina, povraćanje, proljev

Sakinavir

Infekcija virusom humanog imunodeficita

Stavudin (d4T)

Infekcija virusom humanog imunodeficita

• Oštećenje perifernih živaca

Trifluridin

Herpes simpleks oka

• Bockanje u oku

• Otok vjeđa

Vidarabin

Herpes simpleks i herpes zoster

Infekcija oka: izravna primjena

Infekcija mozga: intravenska infuzija

• Mučnina i povraćanje

• Tremor (pri intravenskoj infuziji)

• Oštećenje jetre i koštane srži

• Nuspojave kada se lijek daje lokalno

Zalcitabin (ddC)

Infekcija virusom humanog imunodeficita

• Oštećenje perifernih živaca

Zidovudin (AZT)

Infekcija virusom humanog imunodeficita

• Otrovan za preteče krvnih stanica u koštanoj srži, što dovodi do anemije i problema sa zgrušavanjem

Lijekovi protiv gljivica (antimikotici ili antifungici)

Amfotericin B

Mnoge gljivične infekcije

• Tresavica, vrućica, glavobolja i povraćanje

• Sniženje razine kalija u krvi

• Oštećenje bubrega

Flukonazol

Infekcije kandidom i druge gljivične infekcije

• Manje otrovan za jetru od ketokonazola

Flucitozin

Infekcije kandidom i kriptokokusom

• Oštećenje koštane srži i bubrega

Griseofulvin

Gljivične infekcije kože, kose i noktiju

• Osip

Itrakonazol

Infekcije kandidom i druge gljivične infekcije

• Manje otrovan za jetru od ketokonazola

Ketokonazol

Infekcije kandidom i druge gljivične infekcije

• Prekida proizvodnju testosterona i kortizola

• Otrovan za jetru

* Lijekovi protiv zaraznih bolesti = antiinfektivni lijekovi.

Katkada su za liječenje teških infekcija potrebne kombinacije antibiotika, naročito kada nisu poznate osjetljivosti bakterija na antibiotike. Kombinacije su također važne pri nekim zaraznim bolestima, kao što je tuberkuloza u kojoj bakterije brzo razviju otpornost na pojedini antibiotik. Katkada dva antibiotika imaju snažnije djelovanje nego samo jedan i takve se kombinacije mogu rabiti u liječenju zaraznih bolesti uzrokovanih bakterijama koje je teško iskorijeniti, kao što je bakterija Pseudomonas aeruginosa.

Uzimanje antibiotika

Za teške bakterijske infekcije antibiotike se obično primjenjuje najprije injekcijom―tipično intravenskom injekcijom. Kada je infekcija pod kontrolom, antibiotike se može davati u obliku tableta. Antibiotike treba uzimati sve dok se zarazni organizam ne ukloni iz tijela što može trajati danima nakon što simptomi nestanu. Prebrzi prestanak s liječenjem može imati za posljedicu recidiv ili može doprinijeti razvitku otpornih bakterija. Zbog toga se antibiotike obično uzima nekoliko dana nakon svih pokazatelja da je infekcija prošla.

Neke se antibiotike koristi za liječenje zaraznih bolesti uzrokovanih rikecijama―mikroorganizmi koji su slični i bakterijama i virusima. Rikecije su manje od bakterija, ali veće od virusa. Kao i virusi rikecije mogu preživjeti samo unutar stanica drugog organizma, ali poput bakterija, rikecije su osjetljive na antibiotike. Kloramfenikol i tetraciklini su najučinkovitiji protiv zaraznih bolesti uzrokovanih rikecijama.

Antibiotike se rabi ne samo za liječenje zaraznih bolesti nego i za sprječavanje nastanka bolesti. Radi učinkovitosti i sprječavanja razvoja otpornosti (rezistencije) bakterija, preventivno liječenje antibioticima treba provoditi samo kratko vrijeme i antibiotik mora imati snažan učinak protiv određene bakterije. Jedan od primjera preventivnog liječenja je uzimanje antibiotika za vrijeme putovanja da bi se spriječilo putnički proljev. Osim toga, antibiotike preventivno često uzimaju ljudi u kontaktu s bolesnikom koji ima meningitis (uzročnik je meningokok) zbog opasnosti od infekcije.

Ljudi s nenormalnim srčanim zaliscima uzimaju antibiotike preventivno prije kirurških zahvata, uključujući operacije na zubima. Ti su ljudi izloženi visokom riziku od infekcije srčanih zalistaka (endokarditis) bakterijama koje se normalno nalaze u ustima i drugim dijelovima tijela. Takve bakterije mogu ući u krvotok tijekom operacije i putovati do oštećenih srčanih zalistaka. Antibiotike mogu preventivno uzimati i ljudi čiji imunološki sustav slabije funkcionira kao što su osobe s leukemijom, osobe koje primaju kemoterapiju zbog raka ili osobe s AIDSom. Inače zdravi ljudi koji se podvrgnu kirurškom zahvatu a izloženi su visokom riziku od nastanka infekcije (kao što su velike ortopedske operacije ili kirurški zahvati na crijevima) mogu također uzimati preventivno antibiotike.

Nažalost, antibiotike se često uzima bez pravoga razloga. Na primjer, oni se obično krivo uzimaju za liječenje virusnih bolesti, kao što su hunjavica i influenca.

Nuspojave

Antibiotik može uzrokovati alergijsku reakciju, obično se javlja na penicilin, ili može izazvati druge nuspojave. Na primjer, aminoglikozidi mogu oštetiti bubrege i unutarnje uho.

Liječenje antibioticima se može nastaviti unatoč nuspojava, naročito ako je jedino taj antibiotik učinkovit protiv prisutne infekcije. Liječnik važe težinu nuspojave u odnosu na ozbiljnost infekcije.