Kako infekcija zahvaća tijelo

Neke infekcije uzrokuju promjene u krvi, srcu, plućima, mozgu, bubrezima, jetri ili crijevima. Na osnovu tih promjena liječnik može utvrditi postojanje infekcije u osobe.

Promjene u krvi

Povećanje broja bijelih krvnih stanica (leukocitoza) obično predstavlja dio tjelesnih obrambenih snaga protiv infekcije. To povećanje može nastati unutar nekoliko sati, najvećim dijelom uslijed otpuštanja bijelih krvnih stanica iz skladišta u koštanoj srži. Broj neutrofila, jednog tipa bijelih krvnih stanica, najprije se povisi. Ako infekcija potraje, poveća se broj monocita, drugog tipa bijelih krvnih stanica. Broj eozinofila (još jedan tip bijelih krvnih stanica) poveća se pri alergijskim reakcijama i zagađenostima parazitima, ali obično ne pri bakterijskim infekcijama.

Neke infekcije, kao što je trbušni tifus, zapravo snizuju broj bijelih krvnih stanica. To se smanjenje može pojaviti zbog toga što je infekcija tako jaka da koštana srž ne može proizvesti dovoljno brzo potreban broj bijelih krvnih stanica da nadomjesti one izgubljene u borbi s uzročnikom.

TABLICA 171-2

Infekcije koje potiču od medicinskih naprava

Obično ljudi misle da se infekcija javlja kada mikroorganizmi navale na tijelo i prianjaju na specifične stanice. Međutim, mikroorganizmi mogu prianjati uz medicinske naprave koje se stavljaju u tijelo―kao što su kateteri, umjetni zglobovi i umjetni srčani zalisci―te započinju stvarati kolonije. Kada se medicinsku napravu ugradi u tijelo, mikroorganizmi se mogu proširiti i izazvati infekciju.

Anemija se može razviti zbog krvarenja koje uzrokuje infekcija, zbog razaranja crvenih krvnih stanica (hemoliza) ili zbog kočenja (inhibicije) koštane srži. Teška infekcija može imati za posljedicu prošireno zgrušavanje u krvnim žilama, stanje koje se naziva razasutim zgrušavanjem u krvnim žilama (DIK, diseminirana intravaskularna koagulacija). Najbolji način popravljanja toga stanja je liječiti uzročnu bolest, u ovom slučaju infekciju. Pad razine krvnih pločica (trombocitopenija) bez bilo kakve druge promjene može također ukazivati na uzročnu infekciju.

Promjene srca, pluća i mozga

Moguće promjene srca tijekom infekcije uključuju ubrzan rad srca (ubrzana frekvencija), te ili povećani ili sniženi izbačaj krvi u minuti (minutni volumen srca). Premda većina infekcija ubrzava frekvenciju pulsa (bila), neke zarazne bolesti (npr. trbušni tifus) usporavaju frekvenciju srca više no što bi se očekivalo s obzirom na težinu vrućice. Krvni tlak može pasti. U slučaju vrlo teške infekcije proširenje krvnih žila može dovesti do izrazitog pada krvnog tlaka (septični šok).

Infekcija i povišena temperatura općenito dovode do ubrzanja frekvencije disanja (osoba brže diše), što znači da se iz krvi prenese i izdahne više ugljičnog dioksida, čineći krv kiselijom. Pluća mogu postati kruta (manje elestična) što može otežati disanje i dovesti do stanja nazvanoga sindrom akutnog dišnog distresa (engl. Adult Respiratory Distress Syndrom, ARDS). Također se mogu izmoriti dišni mišići u prsnom košu.

Prilikom teške infekcije mogu nastati nenormalnosti funkcije mozga, što ovisi o tome je li mikroorganizam zahvatio mozak izravno ili ne. Stariji su posebno skloni zbunjenosti. Jako povišena temperatura može uzrokovati epileptične napadaje (konvulzije).

Promjene bubrega, jetre i crijeva

Bubrežne promjene mogu se kretati od malog gubitka bjelančevina mokraćom do akutnog zatajenja bubrega. Te promjene mogu nastati uslijed srčane slabosti, uključujući i pad krvnoga tlaka, ili zbog izravnih učinaka mikroorganizma na bubreg.

Mnoge zarazne bolesti mogu promijeniti funkciju jetre, čak ako je mikroorganizam izravno ne napada. Česti problem je žutica prouzročena nakupljanjem žuči (kolestatska žutica). Žutica je zabrinjavajući znak kada nastane zbog zarazne bolesti.

Teška infekcija može prouzročiti stresne vrijedove u gornjem dijelu crijeva i dovesti do krvarenja. Obično dolazi samo do neznatnog gubitka krvi, ali u malog broja ljudi može doći i do velikog gubitka krvi.