Sinusitis

Sinusitis je upala sinusa uzrokovana alergijom ili virusnom, bakterijskom ili gljivičnom infekcijom.

Sinusitis može nastati u bilo kojoj od četiri skupine sinusa: maksilarnom, etmoidnom, frontalnom ili sfenoidnom.

Uzroci

Sinusitis može biti akutan (kratkotrajni) ili kronični (dugotrajni). Akutni sinusitis mogu uzrokovati različite bakterije, a često se razvije nakon virusne infekcije gornjih dišnih putova, kao što je obična prehlada. Katkada kronični sinusitis maksilarnog sinusa nastane zbog infekcije zuba.

Za vrijeme prehlade, natečene sluznice nosne šupljine začepljuju otvore sinusa. Kada se to dogodi, zrak se u sinusima apsorbira u krvnu struju pa se tlak u sinusima snizi, uslijed čega dolazi do negativnog tlaka što je bolno—stanje koje se naziva vakumski sinusitis. Ako vakum ostane, u prostor se usiše tekućina i ispuni sinuse čineći hranjivu podlogu za bakterije. U sinuse ulaze bijele krvne stanice i više tekućine da se bore protiv bakterija; taj doljev povećava tlak i uzrokuje veću bol.

Simptomi i dijanoza

Akutni i kronični sinusitis stvaraju iste simptome, kao što je osjetljivost i oteknuće iznad zahvaćenog sinusa, ali točni simptomi ovise o tome koji je sinus zahvaćen. Na primjer, maksilarni sinusitis uzrokuje bol iznad obraza tik ispod očiju, zubobolju i glavobolju. Frontalni sinusitis uzrokuje glavobolju iznad čela. Etmoidni sinusitis stvara bol iza i između očiju i glavobolju koja se često opisuje kao cjepajuća, iznad čela. Bol koju stvara sfenoidni sinusitis se ne pojavljuje u točno određenim područjima i može se osjećati na prednjoj ili stražnjoj strani glave.

Osoba se može općenito osjećati bolesnom (slabom). Povišena temperatura i tresavica upućuju da se infekcija proširila izvan sinusa. Nosna sluznica je crvena i otečena, a iz nosa može izlaziti žuti ili zeleni gnoj.

Pri sinusitisu sinusi na rendgenogramu izgledaju neprozirni pa se kompjutorizirana tomografija (CT) može rabiti kako bi se odredila proširenost i težina sinusitisa. Ako osoba ima maksilarni sinusitis, treba rendgenski slikati zube da se otkrije zubne apscese.

Liječenje

Liječenje akutnog sinusitisa ima za cilj poboljšati iscjeđivanje (dreniranje) tekućine iz sinusa i izlječenje infekcije. Udisanje pare (inhaliranje) pomaže da se krvne žile u sluznici rastegnu (prošire) i da se poboljša iscjeđivanje (dreniranje) iz sinusa. Lijekove koji dovode do stezanja krvnih žila, kao što je fenilefrin, može se rabiti kao nosne sprejeve, ali samo ograničeno vrijeme. Slični lijekovi, kao što je pseudoefedrin, uzeti na usta, nisu tako učinkoviti.

I pri akutnom i kroničnom sinusitisu daju se antibiotici kao što je amoksicilin, ali ljudi koji imaju kronični sinusitis uzimaju antibiotike dulje. Kada antibiotici nisu učinkoviti može se napraviti kirurški zahvat da se poboljša iscjeđivanje (dreniranje) tekućine iz sinusa i ukloni inficirani materijal.

SINUSITIS I OŠTEĆENI IMUNOLOŠKI SUSTAV

U ljudi sa slabo kontroliranom šećernom bolešću ili oštećenim imunološkim sustavom, gljivice mogu uzrokovati teški pa čak i sinusitis koji može dovesti do smrti.

Mukormikoza (fikomikoza) je gljivična infekcija koja se može razviti u ljudi koji imaju slabo kontroliranu šećernu bolest. Posljedica joj je crno, odumrlo tkivo u nosnoj šupljini i začepljenje krvne opskrbe prema mozgu što dovodi do neuroloških simptoma kao što su glavobolje i sljepoća. Liječnik postavlja dijagnozu uklanjanjem inficiranog tkiva i ispitivanjem uzorka pod mikroskopom. Liječenje uključuje nadzor nad šećernom bolešću i intravensko davanje protugljivičnog lijeka amfotericina B.

Aspergiloza i kandidijaza su često smrtonosne gljivične infekcije koje se mogu razviti u sinusima ljudi kod kojih je oštećen imunološki sustav zbog liječenja raka ili bolestiju kao što su leukemija, limfom, multipli mijelom ili AIDS (SIDA). Pri aspergilozi, u nosu i sinusima razvijaju se polipi. Liječnik postavlja dijagnozu uklanjanjem i analiziranjem polipa. Pokušaji nadziranja tih infekcija uključuju kirurški zahvat u sinusima i intravensko davanje amfotericina B.