Regurgitacija aortne valvule

Regurgitacija aortne valvule (insuficijencija aortne valvule, nedovoljno zatvaranje aortne valvule) je stanje u kojem dolazi do propuštanja krvi kroz aortnu valvulu svaki puta kada se srce nalazi u fazi opuštanja (relaksacije) lijeve klijetke.

U sjevernoj Americi i zapadnoj Europi najčešći su uzroci regurgitacije aortne valvule reumatska vrućica i sifilis. Oba stanja se danas mogu dobro liječiti antibioticima. U drugim krajevima svijeta oštećenje aortne valvule zbog reumatske vrućice još je uvijek jako često. Osim navedenih uzroka najčešći uzrok regurgitacije aortne valvule je slabost aortnih listića nastala kao posljedica prirođene bolesti koja se zove miksomatozna degeneracija, a kojoj se ne zna uzrok. Miksomatozna degeneracija je urođeni poremećaj vezivnog tkiva koji oslabljuje tkivo srčanih zalistaka pa su zalisci nenormalno savitljivi ili su, što je rjeđe, previše rascijepljeni. Ostali su uzroci bakterijska infekcija i ozljede. Otprilike se 2% dječaka i 1% djevojčica rađa s urođenim defektom pri kojem umjesto da postoje, kao što je normalno, 3 listića aortne valvule, postoje samo 2 listića pa to može izazvati umjerenu regurgitaciju.

Simptomi i dijagnoza

Blaga regurgitacija aortne valvule ne izaziva simptome osim što se, pomoću stetoskopa, može čuti karakterističan srčani šum u vrijeme opuštanja (relaksacije) lijeve klijetke (dijastola). Pri težoj regurgitaciji aortne valvule lijeva se klijetka mora dodatno napinjati da bi istisnula povećanu količinu krvi, što postupno dovodi do proširenja lijeve klijetke i moguće do zatajenja srca. Zatajenje srca uzrokuje otežano disanje u naporu ili kada bolesnik leži na ravnome, što se posebno događa noću (paroksizmalna noćna dispneja). Uspravni položaja omogućuje vraćanje tekućine iz gornjih dijelova pluća što pomaže uspostavljanju normalnog disanja. Bolesnik može imati palpitacije (osjećaj jačih otkucaja srca) zbog snažnijih kontrakcija lijeve klijetke. Mogu se javiti i prekordijalne opresije, posebno noću.

Liječnik obično postavlja dijagnozu nakon što stetoskopom čuje karakterističan srčani šum, promotri druge znakove regurgitacije aortne valvule pri kliničkom pregledu (kao što su određene nenormalnosti pulsa), te otkrije proširenje srca na rendgenskoj snimci prsnog koša. Na elektrokardiogramu mogu se naći promjene srčanoga ritma i znakovi proširenja lijeve klijetke. Ehokardiograski se može vidjeti oštećena valvula i ocijeniti ozbiljnost problema.

Liječenje

Osobe koje imaju regurgitaciju aortne valvule trebaju preventivno uzimati antibiotike prije svakog stomatološkog ili kirurškog zahvata radi smanjenja rizika od infekcije valvule. Tu mjeru predostrožnosti treba poštivati i u slučajevima blage regurgitacije aortne valvule.

Bolesnike u kojih se razvije zatajenje srca treba podvrgnuti kirurškom zahvatu zamjene valvule prije nego se razviju znakovi nepopravljivog (ireverzibilnog) oštećenja lijeve klijetke. U vremenu prije operacije zatajenje srca treba liječiti inhibitorima enzima koji konvertira angiotenzin (ACE inhibitori ili inhibitori konvertaze angiotenzina), digoksinom i drugim lijekovima koji šire krvne žile i smanjuju srčani rad. Valvula se obično zamjenjuje mehaničkom ili svinjskom valvulom prilagođenom ljudskom organizmu.