Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja su smetnje uspavljivanja, spavanja ili trajanja sna ili nenormalni načini spavanja kao što su noćne more ili hodanje u snu.
Spavanje je potrebno za preživljavanje i dobro zdravlje, ali zašto je spavanje potrebno odnosno kako zapravo koristi ljudima nije u potpunosti protumačeno. Individualne potrebe spavanja izrazito su različite; zdrave odrasle osobe mogu trebati svakog dana samo 4 sata ili čak 9 sati spavanja. Većina ljudi spava po noći, ali mnogi moraju spavati po danu da se prilagode rasporedu posla. Ta situacija često dovodi do poremećaja spavanja. Većina poremećaja spavanja je česta.
Na to kako dugo osoba spava i koliko se osjeća odmornom nakon što se probudi mogu djelovati mnogi čimbenici uključujući uzbuđenje ili emocionalnu iscrpljenost. Udjela u tome može imati uzimanje lijekova; neki čine osobu pospanom, dok drugi otežavaju spavanje. Na spavanje mogu utjecati čak i neki sastojci hrane ili dodaci kao što su kofein, jaki začini i monatrijev glutamat (MSG―od engl. monosodium glutamate) mogu utjecati na spavanje.
Spavanje nije jedinstveno stanje, ono ima nekoliko odvojenih stadija unutar kojih obično kruži pet do šest puta svake noći. Spavanje napreduje od stadija 1. (najlakša razina, iz koje se spavača može lako probuditi) do stadija 4. (najdublja razina, za vrijeme koje je spavača teško probuditi). U stadiju 4., mišići su opušteni, krvni tlak na najnižoj vrijednosti, a učestalost rada srca i disanja najsporija. Osim tih četiri stadija, postoji oblik spavanja koji prate brzi pokreti očiju (REM) i aktivnost ponašanja. Za vrijeme REM spavanja, električna aktivnost u mozgu je neuobičajeno visoka, na neki način slična onoj u budnom stanju. Promjene pokreta oka i moždanih valova koji prate REM spavanje mogu se snimiti električni na elektroencefalogramu (EEG).
Stadiji ciklusa spavanja
Normalno spavanje “kruži” kroz određene stadije pet ili šest puta tijekom noći. Relativno se malo vremena provodi u dubokom snu (stadiji 3 i 4). Više se vremena provodi u brzom pokretanju očiju (REM—od engl. Rapid Eye Movement) s napredovanjem noći, ali taj je stadij isprekidan kratkim vraćanjima u lagan san (stadij 1). Tijekom cijele noći dolazi do kratkih buđenja.
U REM spavanju, učestalost i dubina disanja se povisuju, ali su mišići jako opušteni―više nego za vrijeme najdubljih razina neREM spavanja. Većina snova događa se za vrijeme REM i stadija 3. spavanja, dok većina govorenja za vrijeme sna, noćnih mora i hodanja u snu događa se za vrijeme 3. i 4. stadija. Za vrijeme normalnog noćnog spavanja, REM spavanje neposredno prati svaki od pet ili šest krugova četiri stadija neREM spavanja, ali se može pojaviti u bilo kojem od stadija.