Pritisak na kralješničnu moždinu

Normalno kralješničnu moždinu štiti koštana kralješnica, ali neki poremećaji mogu pritiskati kralješničnu moždinu prekidajući njenu normalnu funkciju. Pritisak može potjecati od slomljenog kralješka ili druge kosti kralješnice, puknuća jednog ili više hrskavičnih diskova koji leže između kralješaka, infekcije (apsces kralješnične moždine) ili tumora kralješnične moždine ili kralješnice. Ozljeda ili krvarenje obično uzrokuje nagli pritisak na kralješničnu moždinu, ali to može biti i infekcija ili tumor. Moždinu može pritisnuti i nenormalna krvna žila (arteriovenska deformacija).

Ako je pritisak vrlo jak, živčani signali koji idu uz i niz kralješnicu mogu biti potpuno zaustavljeni. Blaži pritisak može prekinuti samo neke signale. Kada se pritisak otkrije i liječi prije nego što uništi živce, funkcija kralješnične moždine se obično uspostavi u potpunosti.

Simptomi

Područje kralješnične moždine koje je oštećeno određuje koji su mišići i osjeti pogođeni. Ispod područja (razine) ozljede vjerojatno će se razviti slabost ili paraliza ili smanjen ili potpuni gubitak osjeta.

Tumor ili infekcija u kralješničnoj moždini ili oko nje može polako pritiskati moždinu uzrokujući bol i osjetljivost na mjestu pritiska kao i slabost i promjene u osjetu. Kako se pritisak pogoršava, bol i slabost napreduju do paralize i gubitka osjeta, često tijekom nekoliko dana ili tjedana. Međutim, ako je opskrba krvlju kralješnične moždine prekinuta, paraliza i gubitak osjeta mogu nastati za nekoliko minuta. Najsporiji pritisak kralješnične moždine obično nastaje zbog nenormalnosti kostiju uzrokovanih degenerativnim artritisom ili tumorima koji rastu vrlo polako; osoba ima blagu bol ili je nema, a promjene u osjetu (npr. svrbež) i slabost napreduju tijekom mnogo mjeseci.

Dijagnoza

Budući da su živci kralješnične moždine organizirani na poseban način, liječnici mogu procjenjivanjem simptoma osobe i fizikalnim pregledom reći koji je dio kralješnične moždine zahvaćen. Na primjer, oštećenje područja kralješnice u sredini prsiju (torakalno područje) može uzrokovati slabljenje i neosjetljivost noge (ali ne ruke) i može oslabiti funkciju mokraćnog mjehura i crijeva. Osoba može na mjestu oštećenja kralješnične moždine osjećati nelagodu poput pojasa.

Kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) obično pokazuju gdje je kralješnična moždina pritisnuta i mogu ukazivati na uzrok. Može se napraviti i mijelogram: oko kralješnične moždine se injicira kontrast i tada napravi rendgenogram da se odredi gdje se u kralješničnoj moždini kontrast čini pritisnutim ili ukliještenim. Ta je pretraga kompliciranija nego CT i MRI i na neki način neugodnija, ali ostaje zlatni standard kad je nakon CT i MRI dijagnoza upitna.

Te pretrage mogu pokazati lom, uništenje ili pomak kralješka; prolabirani disk; koštani rast; nakupljanje krvi; apsces ili tumor. Katkada su potrebne dodatne pretrage. Na primjer, ako pretrage ukazuju na nenormalni rast, treba izvršiti biopsiju da se utvrdi je li rast kancerogen.

Koje je područje kralješnične moždine oštećeno?

Kralješnična moždina se dijeli u četiri područja: cervikalno (vratno), torakalno (prsno ili grudno), lumbalno (slabinsko ili donji dio leđa) i sakralno (repna kost). Svako je područje obilježeno slovom (C, T, L ili S). Kralješci unutar svakog područja kralješnice imaju brojeve počevši od vrha. Na primjer, prvi kralješak cervikalne kralješnice označen je s C1, drugi s C2, drugi u torakalnoj kralješnici s T2, četvrti u lumbalnoj kralješnici s L4 i tako dalje.

Živci idu iz kralješnične moždine u posebna područja tijela. Opažanjem gdje osoba ima slabost, paralizu ili drugi gubitak funkcije (i tako oštećenje živca), neurolog može dokazati porijeklo i točno označiti mjesto oštećenja kralješnice.

Dermatomi

Dermatomi su područja kože opskrbljena živ čanim vlaknima iz pojedinog korijena kralješničnog živca. Postoji 8 živčanih korijenova za 7 vratnih kralješaka; inače, svaki od 12 torakalnih, 5 lum balnih i 5 sakralnih kralješaka ima poseban korijen kralješničnog živca koji opskrbljuje specifična pod ručja kože. Slika pokazuje kako živci opskrbljuju različita područja. Na primjer, živac koji dolazi iz petog lumbalnog kralješka (L5) opskrbljuje živ čanom funkcijom dio kože uzduž donjeg dijela leđa, vanjske strane bedra, unutarnju stranu potkoljenice i petu.

Liječenje

Liječenje pritiska na koštanu moždinu ovisi o uzroku, ali kad je moguće, pritisak se mora odmah olakšati ili će se kralješnična moždina trajno oštetiti. Olakšanje često zahtijeva kirurški postupak, premda se pritisak prouzročen tumorima može olakšati zračenjem (radioterapijom). Često se daju kortikosteridi (npr. deksametazon) da smanje oteknuće (edem) u kralješničnoj moždini i oko nje, koje može doprinositi pritisku.

Pritisak na kralješničnu moždinu koji uzrokuje infekcija liječi se odmah antibioticima. Liječnik, obično neurokirurg, drenira područje infekcije ispunjeno gnojem (apsces); katkada liječnik može apsces drenirati izvlačenjem gnoja štrcaljkom.