Magnetska rezonancija

Prikazivanje magnetskom rezonancijom (MRI) mozga i kralješnične moždine obavlja se postavljanjem glave ili čitavog tijela osobe u ograničeni prostor i stvaranjem vrlo jakog magnetskog polja koje daje izvanredno detaljne anatomske slike. Nema rendgenskog zračenja pa je MRI krajnje sigurna metoda.

MRI je bolja nego CT za otkrivanje nekih ozbiljnih problema kao što su prethodni moždani udari, većina moždanih tumora, nenormalnosti moždanog debla i malog mozga kao i multipla skleroza. Katkada se u venu injicira kontrastno sredstvo (tvar koja se jasno prikazuje na slici MRI) da se još više poboljšaju slike. Noviji MRI modeli mogu posebnom kompjutorskom obradom MRI slika mjeriti kako mozak funkcionira.

Glavni nedostaci MRI su skupoća i vrijeme pregleda (obično 10 do 45 minuta). MRI se ne može upotrijebiti u ljudi koji moraju biti na respiratoru, koji su skloni teškoj klaustrofobiji ili koji imaju srčani elektrostimulator (pacemaker) ili metalne kvačice ili proteze.

U ovom poglavlju:
Anamneza Procjena duševnog stanja Fizikalno ispitivanje Moždani živci Motorički živci Osjetni živci Refleksi Usklađenost pokreta, položaj i hod Autonomni živčani sustav Krvni protok u mozak Dijagnostičke pretrage i postupci Lumbalna punkcija Kompjutorizirana tomografija Magnetska rezonancija Ehoencefalografija Tomografija emisijom pozitrona Kompjutorizirana tomografija emisijom pojedinačnog fotona Angiografija mozga Doplerski ultrazvuk Mijelografija Elektroencefalografija Evocirani potencijali Elektromiografija