Mišićna slabost
Mišićna slabost je čest problem, ali obično znači različite stvari različitim ljudima. Nekima to znači jednostavno osjećati se umornim ili iscrpljenim. Kod prave mišićne slabosti, međutim, potpunim naprezanjem (angažiranjem mišića) ne postiže se normalna snaga. Slabost može zahvatiti cijelo tijelo ili može biti ograničena na ruku, nogu ili čak samo šaku ili prst. Iako slabost mogu uzrokovati problemi u mišićima, tetivama, kostima ili zglobovima, najčešće mišićnu slabost uzrokuju problemi živčanog sustava. Neka slabost uvijek prati razdoblje bolesti, a često se javlja sa starenjem (sarkopenija).
TABLICA 65-1
Uzroci mišićne slabosti
Osnovni problem | Primjer | Glavne posljedice |
Oštećenje mozga | Moždani udar ili tumor mozga | Slabost ili paraliza strane tijela suprotno od oštećenja mozga. Mogu biti zahvaćeni govor, gutanje, osobnost i procesi mišljenja |
Oštećenje kralješnične moždine | Ozljeda vrata ili leđa, tumori kralješnične moždine, suženje kralješničnog kanala, multipla skleroza, poprečni mijelitis, manjak vitamina B12 | Slabost ili paraliza ruku i nogu ispod razine ozljede, gubitak osjeta ispod razine ozljede koji napreduje, bol u leđima. Mogu biti zahvaćeni crijeva, mokraćni mjehur i spolna funkcija |
Propadanje živaca u kralješničnoj moždini | Amiotrofična lateralna skleroza | Napredujući gubitak mišićne mase i snage, ali nema gubitka osjeta |
Oštećenje korjena kralješničnog živca | Prolabirani disk u vratu ili donjem dijelu kralješnice | Bol u vratu ili slabost ili neosjetljivost ruke, bol u donjem dijelu leđa s širenjem niz nogu (ishijas) i slabost ili neosjetljivost noge |
Oštećenje pojedinog živca (mononeuropatija) | Dijabetična neuropatija, lokalni pritisak | Slabost ili paraliza mišića i gubitak osjeta u području koje opskrbljuje oštećeni živac |
Oštećenje mnogih živaca (polineuropatija) | Šećerna bolest, GuillainBarréov sindrom, manjak folata, druge metaboličke bolesti | Slabost ili paraliza mišića i gubitak osjeta u područjima koja opskrbljuju zahvaćeni živci |
Bolesti živčanomišićne pločice | Miastenija gravis, toksičnost kurarea, EatonLambertov sindrom, otrovanje insekticidima | Paraliza ili slabost mnogih mišića |
Mišićne bolesti | Duchenneova bolest (mišićna disdistrofija Infekcije ili upalne bolesti (akutni virusni miozitis, polimiozitis) | Napredujuća mišićna slabost po tijelu Mišići osjetljivi ili bolni i slabi |
Psihološki problemi | Depresija, umišljeni simptomi, histerija (konverzivna reakcija), fibromialgija | Žaljenje na slabost čitavog tijela, paraliza bez znakova oštećenja živca |
Dijagnoza
Kad liječnici procjenjuju osobu s mišićnom slabošću, traže uporišta za prepoznavanje uzroka problema i nastoje točno utvrditi koji su mišići slabi i koliko su slabi. Mišiće se pregledava sistematski, obično počinjući s licem i vratom, zatim rukama i konačno nogama. Normalno bi osoba trebala biti u stanju držati ispružene ruke nekoliko minuta a da se ne spuste ili tresu. Nemogućnost održavanja ruku u mirnom stanju može biti znak slabosti. Snaga protiv otpora ispituje se guranjem ili povlačenjem dok liječnik gura i povlači u suprotnom smjeru.
Funkcijsko testiranje―traženje od osobe da izvodi različite zahvate dok liječnik bilježi svaki nedostatak u zahvaćenoj mišićnoj skupini―može također biti uporište za razumijevanje mišićne slabosti. Na primjer, liječnik može ispitati sposobnost osobe da ustane sa stolice a da ne upotrijebi ruke, da čučne i podigne se iz čučećeg položaja, da stoji na prstima i petama i da hvata neki predmet.
Liječnici tragaju za gubitkom mišićne mase (atrofija), što može nastati zbog oštećenja ili samog mišića ili njegovih živaca. Atrofiju mišića mogu uzrokovati nekorištenje (atrofija zbog nekorištenja), kako se katkada događa zbog dugog ležanja u krevetu. Povećanje mišića (hipertrofija) se normalno pojavljuje poslije tjelovježbi, npr. dizanje tereta. Kada je osoba bolesna, hipertrofija nastaje jer jedan mišić radi jače da bi nadoknadio slabost drugoga. Mišići se mogu povećati i kad normalno mišićno tkivo nadomješta normalno tkivo, što se događa pri amiloidozi i u nekim nasljednim mišićnim bolestima, npr. prirođena atonija.
Tijekom pregleda liječnik ispituje mišiće s obzirom na osjetljivost i strukturu tkiva. Normalno je mišić čvrst, ali nije tvrd, i gladak ali ne grudičast. Mišiće se ispituje i s obzirom na nenormalne pokrete. Kratki, fini, nepravilni mišićni trzaji koji se vide tik ispod kože (fascikulacije) obično upućuju na živčanu bolest, premda katkada nastaju u zdravih ljudi (naročito ako je osoba nervozna ili joj je hladno), a često se javljaju u mišićima potkoljenice starijih ljudi. Nemogućnost mišića da se opusti (miotonija) obično ukazuje više na problem u mišiću nego u živcima.
TABLICA 65-2
Kako doći do uzroka mišićne slabosti?
Problem u živcu | Problem u mišićima |
Mišići se mogu smanjiti (atrofija), ali biti čvršći nego što izgledaju | Mišići mogu biti slabiji no što izgledaju |
Mišićni se trzaji pojavljuju ispod kože | Mišićni se trzaji ne pojavljuju ispod kože |
Refleksi mogu biti neočekivano slabi ili ih u cijelosti nema | Refleksi mogu biti prisutni, premda su mišići vrlo slabi |
Osjet može biti izgubljen na čitavom području mišićne slabosti | Osjeti (kao što su dodir i toplina) su normalni, ali mišići mogu biti bolno osjetljivi |
Pomni neurološki pregled pomaže u utvrđivanju bilo koje nenormalnosti osjeta, usklađenosti, finih motornih pokreta i refleksa. Proučavanja živaca, uključujući mjerenja provodljivosti živca, pomaže u utvrđivanju funkcioniraju li normalno živci koji opskrbljuju mišiće. Elektromiogram, pretraga pri kojoj se bilježe električni impulsi iz mišića, pomaže odrediti jesu li mišići normalni. Ako su mišići nenormalni, elektromiogram može pomoći u razlikovanju između primarne živčane nenormalnosti i primarne mišićne nenormalnosti.
Ako problem leži u samom mišiću, liječnik može napraviti biopsiju mišića pri čemu se uzima mali komadić mišića i ispituje pod mikroskopom. Pretrage krvi mogu se rabiti da se odredi brzina sedimentacije crvenih krvnih stanica koja može biti povišena, ako postoji upala, kao i razina kreatin kinaze, normalnog mišićnog enzima koji izlazi iz mišića i otpušta se u krvnu struju kad je mišić oštećen.