Virusne infekcije
Encefalitis je upala mozga, koju obično uzrokuje virus, pa se naziva virusni encefalitis. Encefalomijelitis je upala mozga i kralješnične moždine koju također uzrokuje virus. Aseptički meningitis je upala meninga (ovojnica oko mozga i kralješnične moždine), koju obično uzrokuje virus.
Mozak i kralješničnu moždinu može zaraziti nekoliko različitih virusa katkada uključujući one koji uzrokuju herpes i zaušnjake. Neke se od tih infekcija pojavljuju u epidemijama, a neke prenose insekti.
Neki virusi ne zaraze u prvom redu mozak i kralješničnu moždinu već prije uzrokuju imunološke reakcije koje posredno dovode do upala tih područja. Takav oblik encefalitisa (parainfekcijski encefalitis ili postinfekcijski encefalitis) može nastati nakon ospica, vodenih kozica ili rubeole. Tipično je da se upala razvije 5 do 10 dana nakon virusne bolesti, a može teško oštetiti živčani sustav.
Vrlo rijetko upala mozga nastane tjednima, mjesecima ili godinama nakon virusne infekcije. Jedan takav primjer je subakutni sklerozantni panencefalitis, upala mozga koja ponekad nastane nakon ospica i obično se javlja u djece.
Simptomi
Virusne infekcije mozga mogu uzrokovati tri različite skupine simptoma. Neke su infekcije blage uzrokujući povišenu temperaturu i opći osjećaj bolesti, često bez specifičnih simptoma. Virusni meningitis obično dovodi do povišene temperature, glavobolje, povraćanja, slabosti i ukočene šije. Encefalitis poremeti normalnu funkciju mozga uzrokujući promjene osobnosti, napadaje, slabost dijela ili više dijelova tijela, zbunjenost, pospanost što može napredovati do kome, i simptome meningitisa.
Neki virusi uzrokuju dodatne simptome. Na primjer, virus herpes simpleksa često u ranim stadijima encefalitisa izaziva ponavljane napadaje. Cerebrospinalna tekućina pri encefalitisu uzrokovanom virusom herpes simpleksa sadrži uz bijele krvne stanice crvene krvne stanice―to je neuobičajeno u drugim blažim tipovima virusne infekcije. Taj virus uzrokuje i oteknuće u sljepoočnom režnju mozga što se može rano dijagnosticirati magnetskom rezonancijom (MRI). Kompjutorizirana tomografija (CT) pokazuje promjene tek nakon što dođe do teškog oštećenja.
Dijagnoza
Kao prvo, liječnici mogu imati poteškoću u razlikovanju virusnog ili aseptičkog meningitisa od bakterijskog meningitisa, a encefalitis može izrazito nalikovati mnogim drugim bolestima koje dovode do nenormalne funkcije mozga. Na prvi znak bilo kojeg od tih stanja, liječnici nastoje točno odrediti uzrok infekcije. Gotovo uvijek naprave lumbalnu punkciju da pregledaju cerebrospinalnu tekućinu. Pri virusnim infekcijama povećan je u toj tekućini broj bijelih krvnih stanica, ali nema bakterija. Napraviti kulturu tekućine je teško i traje mnogo dana.
Liječnici rabe i imunološke pretrage kojima se mjere protutijela protiv virusa. Čak se i s tim pretragama specifični virus otkrije u manje od polovice slučajeva. Liječnik može zatražiti CT ili MRI da dokaže kako simptome ne izaziva apsces mozga, moždani udar ili građa samog tkiva, npr. hematom, aneurizma ili tumor.
TABLICA 78-1
Uzroci kroničnog i aseptičnog meningitisa
Infekcijski uzroci |
Virusne bolesti: Zaušnjaci, poliomijelitis, limfocitni koriomeningitis, herpes, vodene kozice, istočni i zapadni konjski encefalitis, St. Louis encefalitis, infekcijska mononukleoza, AIDS, i infekcije ehovirusom, koksaki virusom ili citomegalovirusom |
Postinfekcijski uzroci (virusne bolesti koje uzrokuju meningitis posredovan imunološkom reakcijom nakon povlačenja glavne bolesti): ospice, rubeola, vodene kozice |
Bakterijske infekcije: Tuberkuloza, sifilis, leptospiroza, mikoplazmoza, limfogranuloma venereum, bolest mačjeg ogreba, bruceloza, Whippleova bolest mozga |
Druge infekcije: Rikecioza, toksoplazmoza, kriptokokoza, trihinoza, kokcidioidomikoza, cisticerkoza, malarija, amebijaza |
Neinfekcijski uzroci |
Bolesti koji zahvaćaju mozak: Tumori, moždani udar, multipla skleroza, sarkoidoza, leukemija |
Otrov: Otrovanje olovom |
Reakcija na cjepiva: Cjepivo protiv bjesnoće i hripavca |
Reakcija na tvari uštrcane u kralješnicu: Lijekovi protiv raka (kemoterapija), antibiotici, kontrastna rendgenska sredstva |
Lijekovi: Trimetoprimsulfametoksazol, azatioprin, karbamazepin, nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproksen) |
Prognoza i liječenje
Premda infekcije koje ne dovode do simptoma obično ne zahtijevaju liječenje, pri težim infekcijama mogu pomoći lijekovi protiv virusa (antivirotici). Aciklovir je učinkovit protiv herpes simpleksa, ali nije protiv većine drugih virusa.
Mnogi se ljudi s virusnim infekcijama mozga potpuno oporave. Izgledi za preživljenje i oporavak uvelike ovise o tipu virusa. Encefalitis izazvan herpesom uzrokuje teško oštećenje mozga, ali se može liječiti aciklovirom. U cilju osiguranja dobrog oporavka liječenje treba započeti prije nego osoba upadne u komu. Mala će djeca vjerojatnije zadobiti trajno oštećenje. Djeca su sklonija oporavljanju tijekom dugog razdoblja, dok su odrasli skloniji brzom oporavku. Lijek zidovudin (AZT) može usporiti demenciju uzrokovanu virusom AIDSa. Progresivnu multifokalnu leukoencefalopatiju se katkada liječi citarabinom ili vidarabinom, ali u najboljem slučaju ti lijekovi samo usporavaju napredovanje infekcije.