Živci

Živčani sustav sadrži 100 milijardi ili više živčanih stanica koji se rasprostiru po cijelom tijelu poput konaca, povezujući se s mozgom, tijelom i često jedna s drugom. Živčana stanica, zvana neuron, napravljena je od velikog staničnog tijela i jednog izduljenog produžetka (akson) za slanje poruka. Neuroni obično imaju mnoge ogranke (dendriti) za primanje poruka.

Normalno živci prenose svoje poruke električki u jednom smjeru―od aksona jednog neurona na dendrit idućeg neurona. Na točki kontakta između neurona (sinapse) akson koji nosi poruku izlučuje sićušne količine kemijskih tvari koje se zovu neurotransmiteri. Te tvari potiču receptore na dendritu idućeg neurona da počne novom električnom strujom. Različite vrste živaca rabe različite neurotransmitere da prenesu poruke preko sinapsi.

Svaki veliki akson je okružen nekom vrstom izolatora, mijelinskom ovojnicom, koja ima ulogu vrlo sličnu onoj izolaciji električne žice. Kada se ta izolacija prekine ili ošteti, prijenos živcem se uspori ili prekine, što ima za posljedicu bolesti kao što su multipla skleroza i GuillainBarreov sindrom.

Mozak i živci čine izvanredno kompleksni komunikacijski sustav koji normalno može istodobno slati i primati obilne količine podataka. Međutim, taj je sustav osjetljiv na bolesti i ozljede. Na primjer, živci mogu degenerirati uzrokujući Alzheimerovu ili Parkinsonovu bolest. Bakterijske ili virusne infekcije mozga ili leđne moždine mogu uzrokovati meningitis ili encefalitis. Začepljenje krvne opskrbe (krvotoka) mozga može uzrokovati moždani udar. Ozljede ili tumori mogu uzrokovati oštećenje građe mozga ili leđne moždine.