Mozak

Funkcije mozga su u isti čas zagonetne i jedinstvene. Iz mozga dolaze sve misli, vjerovanja, sjećanja, ponašanja i raspoloženja. Mozak je sijelo mišljenja i kontrolno središte za ostatak tijela. Mozak usklađuje sposobnost pokretanja, dodira, mirisa, slušanja i gledanja. Omogućuje ljudima stvaranje riječi, razumijevanje i baratanje brojevima, komponiranje i uvažavanje glazbe, viđenje i razumijevanje geometrijskih likova i povezivanje s ostalima. Mozak čak ima sposobnost planiranja i maštanja.

Mozak ocjenjuje sve podražaje, bilo iz unutarnjih organa, površine tijela, bilo iz očiju, ušiju i nosa. Tada reagira na te podražaje popravljanjem položaja tijela, pokretanja udova i brzine kojom funkcioniraju unutarnji organi. Mozak može uskladiti budnost i raspoloženje.

Nijedan kompjutor ne može se do sada usporediti sa sposobnostima čovječjeg mozga. Međutim, to visoko umijeće ima svoju cijenu. Mozak treba stalno prehranjivanje; zahtijeva izvanredno velik i stalan protok krvi i kisika―oko 20% krvnog protoka iz srca. Nedostatak krvnog protoka dulje od 10 sekundi može dovesti do gubitka svijesti (sinkopa). Manjak kisika, nenormalno niske razine šećera u krvi ili otrovne tvari mogu za nekoliko sekundi dovesti do loše funkcije mozga, ali mozak se brani mehanizmima koji obično mogu spriječiti te probleme.

Mozak ima tri glavna anatomska sastavna dijela: veliki mozak, moždano deblo i mali mozak.

Veliki mozak se sastoji od gustih kolutastih masa tkiva koje su podijeljene u dvije polovice―lijeva i desna moždana hemisfera―koje su u sredini povezane sa živčanim vlaknima nazvanima korpus kalozum. Veliki mozak se nadalje dijeli u čeone, tjemene, zatiljne i sljepoočne režnjeve.

Prikaz mozga

• Čeoni režnjevi kontroliraju vješto motoričko ponašanje uključujući govor, raspoloženje, misao i planiranje budućnosti. U većine ljudi je centar za govor pretežno smješten u lijevom čeonom režnju.

• Tjemeni režnjevi tumače osjetni unos iz preostalog dijela tijela i kontroliraju kretnje tijela.

• Zatiljni režnjevi tumače vid.

• Sljepoočni režnjevi stvaraju pamćenje i emocije. Oni omogućuju ljudima da prepoznaju druge ljude i predmete, razlažu i prepravljaju i vraćaju dugotrajna sjećanja i započinju komunikaciju i djelovanje.

Skupovi živčanih stanica leže na bazi velikog mozga u tvorevinama koje se zovu bazalni gangliji, talamus i hipotalamus. Bazalni gangliji pomažu izgladiti pokrete; talamus općenito organizira osjetne poruke u i iz najviših razina mozga (moždana kora); a hipotalamus usklađuje neke više automatske tjelesne funkcije kao što su kontrola sna i budnosti, održavanje tjelesne temperature i upravljanje ravnotežom vode unutar tijela.

Kako je organizirana kralješnica

Niz kostiju u obliku stupa, zvanih kralješci, čini kralješnicu. Kralješci štite kralješničnu moždinu, dugačku, nježnu tvorbu koja se proteže uzduž kralješnice. Između kralješaka nalaze se diskovi građeni od hrskavice koji pomažu potpuno obložiti kralješničnu moždinu. Iz kralješnične moždine izlaze dva živčana snopa zvana spinalni (kralješnični) živci, a provlače se između susjednih kralješaka. Ti snopovi sadrže vlakna motornih i osjetnih živaca, koja omogućuju da kralješnična moždina i mozak “komuniciraju” s ostalim dijelovima tijela. Premda kralješnična moždina zauzima samo oko tri četvrtine ukupne dužine kralješnice, neki se živci pružaju ispod moždine. Taj se snop živaca zove kauda ekvina (cauda equina) jer nalikuje konjskom repu.

Drugim kritičnim tjelesnim funkcijama automatski upravlja moždano deblo. Moždano deblo pomaže namještanju položaja; regulira disanje, gutanje i kucanje srca; kontrolira brzinu sagorijevanja hrane; i povećava oprez kada je to potrebno. Ako je moždano deblo teško oštećeno, te automatske funkcije prestaju i ubrzo dolazi do smrti.

Mali mozak koji je ispod velikog mozga upravo iznad moždanog debla, usklađuje tjelesne kretnje. S podacima koje prima iz velikog mozga i s podacima o položaju ruku i nogu i stupnjem njihova mišićnog tonusa, pomaže tijelu da radi glatke, precizne pokrete.

I mozak i koštana moždina omotani su u tri sloja tkiva (meninge) i to:

• Pija je unutarnji sloj koji prijanja uz mozak i leđnu moždinu.

• Nježna arahnoideja, nalik na paukovu mrežu, je srednji sloj koji služi kao kanal za cerebrospinalnu tekućinu.

• Kožnata dura je vanjski i najčvršći sloj.

Mozak i njegove meninge nalaze se u čvrstoj, koštanoj zaštitnoj strukturi, lubanji. Dodatnu zaštitu osigurava cerebrospinalna tekućina (likvor) koja teče po površini mozga između meninga, ispunjava unutarnje prostore unutar mozga (ventrikli) i poput jastuka oblaže mozak protiv nenadanog potresanja i manjih ozljeda.