Kronične bolesti

Kronične bolesti često dovode do anemije, naročito u starijih. Stanja kao što su infekcije, upala i rak potiskuju stvaranje crvenih krvnih stanica u koštanoj srži. Kako željezo pohranjeno u kosti crvene krvne stanice u razvoju ne mogu upotrijebiti, ta vrsta anemije se često naziva anemija zbog ponovnog iskorištenja željeza.

U svih ljudi, infekcije, čak i banalne, i upalna stanja kao što su artritis i tendinitis, usporavaju stvaranje crvenih krvnih stanica u koštanoj srži, što ima za posljedicu smanjenje njihova broja. Međutim, ta stanja ne uzrokuju anemiju ukoliko nisu teška i dugotrajna (kronična).

Što je teža bolest, to je teža anemija koja uslijed te bolesti nastaje, ali anemija zbog kronične bolesti rijetko postaje vrlo teškom. Hematokrit (postotak crvenih krvnih stanica u krvi) rijetko pada ispod 25% (normalno je 45% do 52% u muškaraca i 37% do 48% u žena), a razina hemoglobina (količina te bjelančevine u crvenim krvnim stanicama koja prenosi kisik) rijetko pada ispod 8 grama na decilitar krvi (normalno iznosi 13 do 18 grama na decilitar).

Anemija kronične bolesti obično ne stvara simptome zbog toga što se ta vrsta anemije razvija polagano i što je općenito blaga. Kada se simptomi pojave, obično nastaju više zbog bolesti koja je uzrokovala anemiju nego od same anemije. Laboratorijske pretrage mogu ukazivati da je uzrok anemije kronična bolest, ali ne mogu potvrditi dijagnozu. Zbog toga liječnici najprije nastoje isključiti druge uzroke anemije, kao što su prekomjerno krvarenje ili manjak željeza.

Zbog toga što ne postoji specifično liječenje te vrste anemije, liječi se bolest koja ju je uzrokovala. Ne pomaže uzimanje dodatnog željeza ili vitamina. U rijetkoj prilici kada anemija postane teškom, mogu pomoći transfuzije eritropoietina (hormona koji potiče koštanu srž da proizvodi crvene krvne stanice).