Internistička obrada bolesnika s psihičkim simptomima

Brojni tjelesni poremećaji izazivaju simptome koji oponašaju specifične psihičke bolesti (vidi TBL. 195–1). Neki drugi tjelesni poremećaji, pak, ne moraju oponašati specifične psihičke sindrome, već uzrokovati promjenu raspoloženja i energije. Novonastali psihički simptomi ili oni koji započinju u atipičnoj životnoj dobi nalažu internističku obradu. Internistička obrada obraća pažnju na nove lijekove ili promjene u doziranju lijekova te na uživanje droga; na uzimanje tvari koje mogu izazvati intoksikaciju, uključujući i alkohol; na znakove i simptome (npr. vrućicu, dispneju, jutarnju glavobolju, proljev); te na osobnu i obiteljsku anamnezu već postojećih bolesti.

Procjenjuju se vitalni znakovi, kao i kardiovaskularna, plućna i neurološka funkcija. Na tjelesnu bolest kao uzrok psihičkih simptoma najčešće ukazuje smetenost i nepažnja (smanjena svjesnost o okruženju—vidi str. 1808); lateralizirajući nalazi pri neurološkom pregledu; inkontinencija i meningizam.

Pretrage

Općenito, pretrage u akutnom ili hitnom stanju se zasnivaju na uobičajenim načelima. U nekim okolnostima se uzimaju uzorci krvi i mokraće za utvrđivanje razine alkohola i droga, kako bi se isključilo uživanje tih tvari ili apstinencija. CT glave se radi ako su psihički simptomi novi ili ako postoje delirij, glavobolja, nedavna ozljeda ili lokalni neurološki nalazi (npr. slabost udova). Lumbalna punkcija se izvodi u bolesnika sa znakovima nadražaja meninga ili uz normalni nalaz CT–a glave kod vrućice, glavobolje ili delirija. Ako je indicirano, izvode se pretrage na SLE, sifilis i HIV. U stanju koje nije akutno, pretrage ovise o simptomima.