Vitamin E

Vitamin E je skupina spojeva (koja obuhvaća tokoferole i tokotrienole) sa sličnom biološkom aktivnošću. Biološki najaktivniji je atokoferol, no i β–, γ–i δ–tokoferoli, četiri tokotrienola i nekoliko stereoizomera mogu također pokazivati važnu biološku aktivnost. Ovi spojevi djeluju kao antioksidansi, koji sprječavaju peroksidaciju masti i polinezasićenih masnih kiselina u staničnim membranama. Razine tokoferola u plazmi ovise o ukupnim razinama lipida u plazmi. Normalno, razina α–tokoferola u plazmi iznosi 5 do 20 μg/ml (11,6 do 46,4 μmol/L). Dvojbeno je da li vitamin E štiti od kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove bolesti, tardivne diskinezije i raka prostate u pušača. Premda se količina vitamina E u mnogim obogaćenim prehrambenim proizvodima i nadopunama izražava u i.j., trenutne su preporuke da se izražava u mg ili μmol.

MANJAK VITAMINA E

Prehrambeni manjak vitamina je čest u zemljama u razvoju; u odraslih osoba je manjak u razvijenim zemljama rijedak, i obično uzrokovan malapsorpcijom masti. Glavni simptomi su hemolitična anemija i neurološki poremećaji. Dijagnoza se zasniva na mjerenju omjera α–tokoferola i ukupne količine lipida u plazmi; niska vrijednost ukazuje na manjak vitamina E. Liječenje se sastoji od primjene vitamina E na usta, i to od visokih doza ukoliko postoje neurološki poremećaji ili ako je manjak uzrokovan malapsorpcijom.

Manjak vitamina E uzrokuje krhkost eritrocita i degeneraciju neurona, osobito perifernih aksona i neurona stražnjih stupova kralježnične moždine.

Etiologija

U zemljama u razvoju, najčešći je uzrok nedostatni unos vitamina E. U razvijenim zemljama, najčešći uzroci su oni koji dovode do malapsorpcije masti, uključujući i abetalipoproteinemiju (Bassen–Kornzweigov sindrom, zbog genskog manjka apolipoproteina B), kronične kolestatske hepatobilijarne bolesti, pankreatitis, sindrom kratkog crijeva i cističnu fibrozu. Rijetki genski oblik manjka vitamina E bez malapsorpcije masti nastaje zbog poremećenog jetrenog metabolizma.

Simptomi i znakovi

Glavni simptomi su blaga hemolitička anemija i nespecifični neurološki poremećaji. Abetalipoproteinemija dovodi do progresivne neuropatije i retinopatije u prva dva desetljeća života (vidi str. 1309).

Manjak vitamina E može doprinijeti retinopatiji nedonošenosti (također zvanoj retrolentalna fibroplazija) u nedonoščadi i nekim slučajevima intraventrikularnog i subependimalnog krvarenja u novorođenčadi. Zahvaćena nedonoščad pokazuje mišićnu slabost.

U djece, kronična kolestatska hepatobilijarna bolest ili cistična fibroza izaziva neurološke poremećaje, uključujući spinocerebelarnu ataksiju s gubitkom dubokih tetivnih refleksa, ataksiju trupa i ekstremiteta, gubitak osjeta vibracije i položaja, oftalmoplegiju, mišićnu slabost, ptozu i disartriju.

U odraslih s malapsorpcijom, manjak vitamina E vrlo rijetko uzrokuje spinocerebelarnu ataksiju jer se u odraslih velike količine vitamina E pohranjuju u masnom tkivu.

Dijagnoza

Ako u anamnezi ne postoji nedostatni unos ili predisponirajuće stanje, nije vjerojatno da se radi o manjku vitamina E. Za potvrdu je obično potrebno mjerenje razine vitamina. Mjerenje hemolize eritrocita prilikom odgovora na peroksid može ukazivati na dijagnozu ali je nespecifično. Kako manjak vitamina E smanjuje stabilnost eritrocita, hemoliza se pojačava.

Mjerenje razine α–tokoferola u plazmi je najneposrednija metoda za postavljanje dijagnoze. U odraslih, na manjak vitamina E ukazuje razina α–tokoferola <5 μg/ml (<11,6 μmol/L). Budući da abnormalne razine lipida u plazmi mogu utjecati na količinu vitamina E, u odraslih s hiperlipidemijom najtočniji je pokazatelj niska vrijednost omjera α–tokoferola i lipida u plazmi (<0,8 mg/g ukupnih lipida).

U djece i odraslih s abetalipoproteinemijom, razine α–tokoferola u plazmi su obično nemjerljive.

Prevencija i liječenje

Premda nedonoščadi može biti potrebno nadopunjavanje, majčino mlijeko i kupovni pripravci imaju dovoljno vitamina E za potrebe terminske novorođenčadi.

Ako malapsorpcija uzrokuje klinički očiti manjak, treba primijeniti α–tokoferol u dozi od 15 do 25 mg/kg PO jednom/dan. Međutim, za liječenje ranih stadija neuropatije ili prevladavanje poremećaja apsorpcije i prijenosa kod abetalipoproteinemije, potrebna je primjena većih doza putem injekcija.

TOKSIČNOST VITAMINA E

Mnoge odrasle osobe mjesecima i godinama uzimaju relativno velike količine vitamina E (α–tokoferola u količini od 400 do 800 mg/dan) bez očite štete. Ponekad se može pojaviti mišićna slabost, zamor, mučnina i proljev. Najznakovitija je pojava krvarenja. Međutim, krvarenje je rijetko, osim ukoliko doza nije >1000 mg/dan ili ako bolesnik ne uzima na usta kumarin ili varfarin. Stoga najveća doza bilo kojeg oblika α–tokoferola za odrasle u dobi ≥19 god. iznosi 1000 mg (2326 μmol). Nedavni pregledi prethodnih istraživanja pokazuju kako visoki unosi E vitamina mogu povećati opasnost od prijevremene smrti.