Vitamin C
Vitamin C (askorbinska kiselina) ima ulogu u stvaranju kolagena, karnitina, hormona i aminokiselina. Ključan je za cijeljenje rana, a olakšava oporavak od opeklina. Vitamin C je također antioksidans, podupire funkciju imunološkog sustava i olakšava apsorpciju željeza.
MANJAK VITAMINA C
U razvijenim zemljama, do manjka može doći uz opću pothranjenost, no teški manjak (koji uzrokuje skorbut) je rijedak. Simptomi uključuju zamor, depresiju i poremećaje vezivnog tkiva (npr. gingivitis, petehije, osip, unutarnje krvarenje, poremećeno cijeljenje rana). U dojenčadi i djece može biti poremećen rast kostiju. Dijagnoza se obično postavlja klinički. Liječenje se sastoji od primjene vitamina C na usta.
Teški manjak dovodi do skorbuta, akutne ili kronične bolesti obilježene krvarenjima te abnormalnim stvaranjem osteoida i dentina.
Etiologija
U odraslih, primarni manjak je obično uzrokovan neodgovarajućom prehranom. Potreba za vitaminom C je povećana kod bolesti praćenih vrućicom, upala (osobito bolesti s proljevom), aklorhidrije, pušenja, tireotoksikoze, manjka željeza, stresa zbog topline ili hladnoće, kirurških zahvata, opeklina i manjka bjelančevina. Toplina (npr. sterilizacija mliječnih pripravaka za dojenčad, kuhanje) može uništiti određenu količinu vitamina C u hrani.
Patofiziologija
Stvaranje intercelularnih učvršćujućih tvari u vezivnom tkivu, kostima i dentinu je nedostatno, dovodeći do slabljenja kapilara uz posljedično krvarenje i poremećaje kostiju i srodnih struktura.
Stvaranje kosti je poremećeno, što u djece dovodi do koštanih promjena i slabog rasta. Između dijafize i epifize se stvara vezivno tkivo, a kostohondralni spojevi se proširuju. Jako kalcificirani komadići hrskavice bivaju okruženi vezivom. U djece i u odraslih može doći do subperiostalnih krvarenja, ponekad uzrokovanih malim prijelomima.
Simptomi i znakovi
U odraslih se simptomi razvijaju tek nakon više mjeseci manjka vitamina C. No, rano se mogu pojaviti tromost, slabost, razdražljivost, gubitak težine i neodređene mijalgije i artralgije
Kasnije se razvijaju simptomi povezani s poremećajima vezivnog tkiva. Mogu se pojaviti folikularna hiperkeratoza, kovrčava kosa i perifolikularna krvarenja. Zubno meso postaje nabubreno, crveno, spužvasto i ranjivo; kod teškog manjka lako krvari. U konačnici, zubi postaju klimavi i ispadaju. Mogu se razviti sekundarne infekcije. Rane slabo cijele i lako se otvaraju, a može doći i do spontanih krvarenja, osobito u obliku ekhimoza kože donjih ekstremiteta i krvarenja u spojnicu oka.
Drugi simptomi i znakovi obuhvaćaju femoralnu neuropatiju zbog krvarenja u ovojnicu femoralnog živca (što može oponašati duboku vensku trombozu), edem donjih ekstremiteta, krvarenje u zglobove, izljeve i artralgije.
Dijagnoza
Dijagnoza se obično postavlja klinički u bolesnika koji ima znakove manjka vitamina C po koži i na zubnom mesu, a u opasnosti je od manjka vitamina C. Može se učiniti laboratorijsko dokazivanje. Česta je i anemija. Vrijeme krvarenja i koagulacije te protrombinsko vrijeme su normalni.
Rendgen kostiju može pomoći pri dijagnozi skorbuta u djetinjstvu (ali ne i u odrasloj dobi). Promjene su najočitije na krajevima dugih kostiju, osobito u području koljena. Rane promjene nalikuju atrofiji. Gubitak koštanih trebekula dovodi do izgleda poput brušenog stakla, a korteks se stanjuje. U području metafize može se vidjeti crta kalcificirane, nepravilne hrskavice (Fraenkelova bijela crta). Proksimalno i paralelno s njom može se uočiti područje razrjeđenja ili linearni prijelom u vidu trokutastog defekta lateralnog ruba kosti, ali je nalaz specifičan. Epifiza može biti potisnuta. Cijeljenjem subperiostalnog krvarenja može doći do izdizanja i kalcifikacije periosta.
U obrazovnim središtima se ponekad izvodi laboratorijska dijagnostika, za koju je potrebno mjerenje askorbinske kiseline u serumu. Pad razine askorbinske kiseline u plazmi od normalnih vrijednosti na <0,6 mg/dl (<34 μmol/L) se smatra graničnim, a pad <0,2 mg/dl (<11 μmol/L) ukazuje na manjak vitamina C. Mjerenje razina askorbinske kiseline u leukocitnom sloju centrifugirane krvi nije široko dostupno niti standardizirano.
U odraslih, skorbut treba razlikovati od artritisa, hemoragičnih poremećaja, gingivitisa i bjelančevinsko–energetske malnutricije. Hiperkeratotični dlačni folikuli okruženi područjem hiperemije ili krvarenja su gotovo patognomonični. Krvareće desni, krvarenje u spojnicu oka, većina petehija i ekhimoza nisu specifični.
Prevencija i liječenje
Manjak u žena sprječava vitamin C u količini od 75 mg PO jednom/dan, a u muškaraca 90 mg PO jednom/dan. Pušači trebaju uzimati dodatnih 35 mg/dan. Kod skorbuta u odraslih se primjenjuje askorbinska kiselina u dozi od 500 mg PO jednom do četiri puta dnevno tijekom 1 do 2 tj., sve dok se znakovi ne povuku, nakon čega slijedi hranjiva prehrana koja omogućuje unos 1 do 2 puta DRI tijekom slijedećih nekoliko tjedana. Kod skorbuta, terapijske doze askorbinske kiseline obnavljaju funkciju vitamina C u roku od nekoliko dana. Simptomi i znakovi obično nestaju za 1 do 2 tjedna. Kronični gingivitis s opsežnim potkožnim krvarenjem traje dulje.
TOKSIČNOST VITAMINA C
Gornja granica unosa C vitamina iznosi 2000 mg/dan. Iz nedokazanih korisnih utjecaja na zdravlje, poput sprječavanja ili skraćivanja virusnih infekcija ili usporavanja ili liječenja raka ili ateroskleroze ponekad se uzima i do 10 g vitamina C na dan. Tolike doze mogu zakiseliti mokraću, uzrokovati mučninu i proljev te, u bolesnika s talasemijom ili hemokromatozom, potaknuti pretovarenje željezom. U zdravih odraslih osoba, unos ispod gornje granice nema toksičnih učinaka.