Folna kiselina
Folat (folna kiselina) se u današnje vrijeme, u SAD–u dodaje žitaricama. Obilje folne kiseline se također nalazi u različitoj biljnoj hrani i mesu, no njezina je biološka dostupnost veća u nadopunama ili obogaćenoj hrani, nego u prirodnim izvorima.
Folna kiselina je uključena u sazrijevanje eritrocita i u sintezu purina i pirimidina. Oni su potrebni za razvoj fetalnog živčanog sustava. Do apsorpcije dolazi u duodenumu i gornjem dijelu jejunuma. Potom se zbiva enterohepatična cirkulacija folata. Nije jasno štiti li nadopuna hrane folnom kiselinom od koronarne bolesti (snižavajući razinu homocisteina) ili različitih oblika raka. Gornja granica folne kiseline iznosi 1000 μg. U osnovi, folna kiselina nije toksična.
MANJAK FOLNE KISELINE
Manjak je čest; može nastati zbog nedostatnog unosa, malapsorpcije i uzimanja različitih lijekova. Manjak dovodi do megaloblastične anemije (koja se ne može razlikovati od one nastale zbog manjka vitamina B12). Manjak u majke povećava opasnost od prirođenih defekata neuralne cijevi. Za potvrdu dijagnoze obično su potrebne laboratorijske pretrage. Mjerenje hipersegmentacije neutrofila je osjetljivo i lako dostupno. Ako su dostupne, ostale pretrage omogućuju veću točnost. Liječenje uzimanjem folne kiseline na usta je obično uspješno.
TABLICA 4–4
UZROCI MANJKA FOLNE KISELINE
UZROK | RAZLOG |
Nedostatan unos | Prehrana siromašna svježim zelenim povrćem ili obogaćenim žitaricama; kronični alkoholizam; TPN |
Poremećena apsorpcija | Celijakija, sprue, drugi malapsorpcijski sindromi, lijekovi (fenitoin, primidon, barbiturati), prirođena ili stečena malapsorpcija folne kiseline |
Nedovoljno iskorištavanje | Antagonisti folne kiseline (metotreksat, triamteren, trimetoprim), antikonvulzivi, prirođeni ili stečeni nedostatak enzima, alkoholizam |
Povećana potreba | Trudnoća, dojenje, dojenačka dob, pojačani metabolizam |
Povećano izlučivanje | Peritonealna ili hemodijaliza |
Etiologija i patofiziologija
Najčešći uzrok je nedostatan unos (obično povezan s pothranjenošću ili alkoholizmom), povećana potreba (npr. zbog trudnoće ili dojenja) i poremećena apsorpcija (npr. kod tropske sprue ili zbog nekih lijekova). Manjak može također nastati zbog neodgovarajuće biološke dostupnosti i povećanog izlučivanja (vidi TBL. 4–4).
Dugotrajno kuhanje uništava folnu kiselinu, stvarajući sklonost nedostatnom unosu. Jetra pohranjuje samo količinu dostatnu za 3 do 6 mj. Unos folne kiseline je često jedva dostatan (npr. kod alkoholizma).
Alkohol ometa apsorpciju folne kiseline, njezino izlučivanje putem bubrega i enterohepatičnu resorpciju. Metabolizam folne kiseline ometaju i 5–flurouracil, metformin metotreksat, fenitoin, fenobarbital, sulfasalazin i trimetoprim.
Simptomi i znakovi
Manjak folne kiseline može uzrokovati glositis, proljev, depresiju i gubitak težine. Podmuklo se može razviti anemija, a zbog kompenzatornih mehanizama, može biti teža nego što to pokazuju simptomi.
Manjak folne kiseline tijekom trudnoće povećava opasnost od fetalnih defekata neuralne cijevi, i možda od drugih anomalija mozga (vidi str. 2441).
Dijagnoza
Pretrage uključuju KKS i mjerenje razina vitamina B12 i folne kiseline u plazmi. KKS može ukazivati na megaloblastičnu anemiju koja se ne može razlikovati od one izazvane manjkom vitamina B12. Ako je razina folne kiseline u serumu <3 μg/L (<7 nmol/L), vjerojatno se radi o manjku. Razina folne kiseline u serumu je pokazatelj sadržaja folne kiseline, osim ukoliko se unos nedavno nije povećao ili smanjio. Ako se unos promijenio, razina folne kiseline u eritrocitima bolje odražava sadržaj u tkivima. Razina <140 μg/L (<305 nmol/L) ukazuje na neodgovarajuće stanje. Porast razine homocisteina također ukazuje na manjak folne kiseline u tkivima (ali na razinu također utječu razine vitamina B12 i vitamina B6, bubrežna insuficijencija i genski čimbenici). Manjak folne kiseline se može razlikovati od manjka vitamina B12 po nalazu normalne razine metilmalonične kiseline.
Liječenje
Folna kiselina u količini od 400 do 1000 μg PO jednom/dan puni tkiva i obično je uspješna, čak i ako je do manjka došlo uslijed malapsorpcije. Normalna potreba iznosi 400 μg/dan. (OPREZ: Kod megaloblastične anemije se mora isključiti manjak vitamina B12 prije početka liječenja folnom kiselinom, koje, ako postoji manjak vitamina B12 može ublažiti anemiju, ali ne zaustavlja niti poboljšava neurološke deficite.) U trudnica, preporučeni dnevni unos iznosi 600 μg/dan. Za žene koje su imale fetus ili dijete s defektom neuralne cijevi, preporučeni unos iznosi 1000 do 5000 μg/dan.