Biotin
Biotin služi kao koenzim u reakcijama karboksilacije, ključnima za metabolizam masti i ugljikohidrata. Dnevna potreba odrasle osobe iznosi 30 μg/dan.
TABLICA 4–1
MOGUĆA MEĐUDJELOVANJA VITAMINA I LIJEKOVA/TVARI
VITAMIN | LIJEK/TVAR |
Folna | Alkohol, 5–fluorouracil, metformin, metotreksat, fenobarbital, fenitoin, primidon, sulfasalazin, triamteren, trimetoprim. |
Niacin | Acetilsalicilna kiselina (ASK) |
Riboflavin | Fenotijazini |
Tiamin | Antagonisti tiamina iz kave, čaj. |
Vitamin A | Kolestiramin, mineralno ulje |
Vitamin B6 | Cikloserin, hidralazin, izonijazid, levodopa, penicilamin |
Vitamin B12 | Antacidi, metformin, dušikovoksid |
Vitamin D | Kolestiramin, kortikosteroidi, mineralno ulje, fenitoin, primidon |
Vitamin E | Varfarin |
Vitamin K | Antibiotici |
TABLICA 4–2
PREPORUČENI DNEVNI UNOS VITAMINA*
SKUPINA | DOB (god.) | FOLNA KISELINA (μg) | RIBOFLAVIN (mg) | TIAMIN (mg) | VITAMIN A (μg) | VITAMIN B6 (mg) | VITAMIN B12 (μg) | VITAMIN C (mg) | VITAMIN D (IU)† | VITAMIN E (mg) | VITAMIN K (μg) |
Dojenčad | 0–6 mj. | 65 | 0,3 | 0,2 | 400 | 0,1 | 0,4 | 40 | 200 | 4 | 2.0 |
7–12 mj. | 80 | 0,4 | 0,3 | 500 | 0,3 | 0,5 | 50 | 200 | 5 | 2.5 | |
Djeca | 1–3 god. | 150 | 0,5 | 0,5 | 300 | 0,5 | 0,9 | 15 | 200 | 6 | 30 |
4–8 | 200 | 0,6 | 0,6 | 400 | 0,6 | 1,2 | 25 | 200 | 7 | 55 | |
Muškarci | 9–13 | 300 | 0,9 | 0,9 | 600 | 1,0 | 1,8 | 45 | 200 | 11 | 60 |
14–18 | 400 | 1,3 | 1,2 | 900 | 1,3 | 2,4 | 75 | 200 | 15 | 75 | |
19–50 | 400 | 1,3 | 1,2 | 900 | 1,3 | 2,4 | 90 | 200 | 15 | 120 | |
>51 | 400 | 1,3 | 1,2 | 900 | 1,7 | 2,4 | 90 | 400 | 15 | 120 | |
Žene | 9–13 | 300 | 0,9 | 0,9 | 600 | 1,0 | 1,8 | 45 | 200 | 11 | 60 |
14–18 | 400 | 1,0 | 1,0 | 700 | 1,2 | 2,4 | 65 | 200 | 15 | 75 | |
19–50 | 400 | 1,1 | 1,1 | 700 | 1,3 | 2,4 | 75 | 200 | 15 | 90 | |
>51 | 400 | 1,1 | 1,1 | 700 | 1,5 | 2,4 | 75 | 400‡ | 15 | 90 | |
Trudnice (19–50 god.) | 600 | 1,4 | 1,4 | 770 | 1,9 | 2,6 | 85 | 200 | 15 | 90 | |
Dojilje (19–50 god.) | 500 | 1,6 | 1,4 | 1200 | 2,0 | 2,8 | 120 | 200 | 19 | 90 | |
Gornja granica (GG) | 1000 | NO | NO | 3000 | 100 | NO | 2000 | 2000 | 1000 | NO |
* Ova tablica navodi preporučene dnevne unose (RDAS) običnim, a odgovarajuće unose (AI) masnim slovima. RDA su namijenjene za podmirivanje potreba 97 do 98% zdravih osoba. Kada su podaci za izračunavanje rda neke tvari nedovoljni, AI se procjenjuje što je moguće točnije. GG je najveća količina tvari koju može unijeti većina odraslih osoba bez opasnosti od nepoželjnih učinaka. Što se više pređe vrijednost GG, to je veća opasnost od nepoželjnih učinaka.
† 200 i.j. vitamina D = 5 μg.
‡ 600 i.j. vitamina D se preporuča za starije od 70 god.
NO = nemoguće odrediti jer nema dovoljno podataka; izvore unosa treba ograničiti samo na hranu.
Prilagođeno iz Dietary Reference Intakes, Standing Committee on the Scientific Evaluation of Dietary Reference Intakes, Food and Nutritional Board, Institute of Medicine, Washington, DC: National Academy Press.
Manjak i ovisnost: Antikonvulzivi mogu povećati metaboličku potrebu za biotinom, ali vjerojatno ne uzrokuju manjak. Izdvojeni manjak biotina se rijetko javlja, kad otopine za potpunu parenteralnu prehranu (TPN) nisu nadopunjene biotinom. Vrlo rijetko, manjak uzrokuje dugotrajno uzimanje sirovih bjelanjaka (koji sadrže avidin, antagonist biotina), izazivajući seboroični dermatitis i glositis; ovi simptomi brzo odgovaraju na svakodnevnu primjenu 150 do 300 μg biotina PO. Osobe koje uzimaju antikonvulzive mogu imati koristi od svakodnevne nadopune s DRI (30 μg).
Poremećeni metabolizam (ovisnost) nastaje zbog mutacija sintetaze holokarboksilaze (enzima potrebnog za povezivanje biotina za četiri karboksilaze nužne za metabolizam), ili biotinidaze (enzima potrebnog za odstranjenje biotina s iste četiri karboksilaze, za katabolizam). U djece s ovisnošću je opisano kašnjenje u tjelesnom i duševnom razvoju, osip na licu sličan onome kod kožne kandidijaze i nedostatka cinka (sa seboroičnim i ekcematoznim značajkama), konvulzije, alopecija, keratokonjunktivitis i poremećaji imunosti. Trenutno ne postoje pretrage kojima bi se utvrdilo razinu biotina. Djeca s manjkom biotinidaze odgovaraju dobro na biotin u dozi od 50 do 150 μg PO jednom/dan. Kod drugih prirođenih grješaka metabolizma koje odgovaraju na biotin, mogu biti potrebne doze od 200 mg PO ili 20 mg IV jednom/dan.
TABLICA 4–3
IZVORI, FUNKCIJE I UČINCI VITAMINA
VITAMIN | GLAVNI IZVORI | FUNKCIJE | UČINCI MANJAKA I TOKSIČNOSTI |
Biotin | Jetra, bubreg, žumanjak, kvasac, cvjetača, orašasto voće, mahunarke | Karboksilacijske reakcije | Manjak: Dermatitis, glositis, metabolička acidoza |
Folat (folna kiselina) | Svježe zeleno lisnato povrće; voće; iznutrice (npr. jetra), obogaćene žitne pahuljice i kruh | Sazrijevanje eritrocita; sinteza purina, pirimidina i metionina; razvoj fetalnog živčanog sustava | Manjak: Megaloblastična anemija, prirođeni defekti neuralne cijevi |
Niacin (nikotinska kiselina, niacinamid) | Jetra, crveno meso, riba, perad, mlijeko, mahunarke, cjelovite ili obogaćene žitne pahuljice i kruh | Oksidacijsko–redukcijska reakcija, metabolizam ugljikohidrata, stanični metabolizam | Manjak: Pellagra (dermatitis, glositis, disfunkcija probavnog sustava i SŽS–a) |
Toksičnost: Crvenilo lica | |||
Riboflavin (vitamin B2) | Mlijeko, sir, jetra, meso, jaja, obogaćene žitne pahuljice | Mnogi oblici metabolizma ugljikohidrata i bjelančevina, cjelovitost sluznica | Manjak: Heiloza, angularni stomatitis, vaskularizacija rožnice |
Tiamin (vitamin B1) | Cjelovite žitarice, meso (osobito svinjetina i jetra), obogaćene žitne pahuljice, orašasto voće, mahunarke, krumpir | Metabolizam ugljikohidrata, masti, aminokiselina, glukoze i alkohola; funkcija središnjih i perifernih živčanih stanica, funkcija miokarda | Manjak: Beriberi (periferna neuropatija, zatajenje srca), Wernicke– Korsakoffljev sindrom |
Vitamin A (retinol) | U gotovom obliku; ulja jetre morskih riba, jetra, žumanjci, maslac, vitaminom A obogaćeni mliječni proizvodi | Stvaranje rodopsina (fotoreceptorskog pigmenta mrežnice), cjelovitost epitela, stabilnost lizosoma, sinteza glikoproteina | Manjak: Noćna sljepoća, perifolikularna hiperkeratoza, kseroftalmija, keratomalacija, povećani pobol i smrtnost u male djece |
U provitaminskom karotenoidnom obliku: Tamno zeleno lisnato i povrće žute boje, mrkva, voće žute boje | |||
Toksičnost: Glavobolja, ljuštenje kože, hepatosplenomegalij a, zadebljanje kosti | |||
Skupina vitamina B6 (piridoksin, piridoksal, piridoksamin) | Iznutrice (npr. jetra), cjelovite žitne pahuljice, riba, mahunarke | Mnogi oblici metabolizma dušika (npr. transaminacije, sinteza hema i porfirina, pretvorba triptofana u niacin); biositneza nukleinskih kiselina; metabolizam linolne kiseline, masti, ugljikohidrata i aminokiselina | Manjak: Konvulzije, anemije, neuropatije, seboroični dermatitis Toksičnost: Periferna neuropatija |
Vitamin B12 (kobalamini) | Meso (osobito govedina, svinjetina i iznutrice [npr. jetra]), riba, perad, jaja, obogaćene žitne pahuljice, mlijeko i mliječni proizvodi | Sazrijevanje eritrocita, funkcija živčanog sustava, sinteza DNK, sinteza metionina, prijenos metilnih skupina, sinteza i popravak mijelina | Manjak: Megaloblastična anemija, neurološki poremećaji (konfuzija, parestezije, ataksija) |
Vitamin C (askorbinska kiselina) | Agrumi, rajčica, krumpir, brokula, jagode, slatka paprika | Stvaranje kolagena, očuvanje kosti i krvnih žila; stvaranje karnitina, hormona i aminokiselina; cijeljenje rana | Manjak: Skorbut (krvarenja, klimanje zuba, gingivitis, promjene na kostima) |
Vitamin D (kolekalciferol, ergokalciferol) | Ultraljubičasto zračenje kože (glavni izvor); obogaćeno mlijeko (glavni prehrambeni izvor), ulja jetre morskih riba, maslac, žumanjci, jetra | Apsorpcija Ca i P; resorpcija, mineralizacija i sazrijevanje kosti; tubularna reapsorpcija Ca; kemijski glasnici u mnogim organima | Manjak: Rahitis (ponekad s tetanijom), osteomalacija Toksičnost: Anoreksija, zatajenje bubrega, metastatske kalcifikacije |
Skupina vitamina E (α–tokoferol, ostali tokoferoli) | Biljna ulja i ulja žitnih klica, orašasto voće | Intracelularni antioksidans, uništavač slobodnih radikala u biološkim membranama | Manjak: Hemoliza eritrocita, neurološki poremećaji, kreatinurija Toksičnost: Sklonost krvarenju, povećana opasnost od prijevremene smrti |
Skupina vitamina K (filokinon, menakinoni) | Zeleno lisnato povrće (osobito blitva, špinat i zelene salate); svinjetina; jetra; soja; biljna ulja; bakterije u probavnom sustavu nakon novorođenačkog razdoblja | Stvaranje protrombina, drugih čimbenika koagulacije i bjelančevina kosti | Manjak: Krvarenje zbog manjka protrombina i drugih čimbenika, osteopenija |