Kruta hrana
SZO preporučuje prehranu isključivo majčinim mlijekom tijekom otprilike 6 mj., uz uvođenje krute hrane nakon toga. Druga udruženja preporučuju uvođenje krute hrane u dobi između 4 i 6 mj., za vrijeme dok se nastavlja s dojenjem ili prehranom na bočicu. Prije 4 mj., s prehrambene strane kruta hrana nije potrebna, a refleks izbacivanja (jezikom se izbacuje sve što se stavi u usta) otežava prehranu krutom hranom.
TABLICA 266–4
LIJEKOVI KONTRAINDICIRANI ZA DOJILJE
SKUPINA LIJEKOVA | PRIMJERI | OPĆA UPOZORENJA I SPECIFIČNI UČINCI | |
Antikoagulansi | Dikumarol Varfarin | Može se primijeniti s oprezom, ali jako velike doze mogu uzrokovati krvarenje (heparin se ne izlučuje mlijekom) | |
Citotoksični | Ciklofosfamid Ciklosporin Doksorubicin Metotreksat | Lijekovi mogu ometati stanični metabolizam dojenog djeteta, uzrokujući moguću imunosupresiju i neutropeniju (ciklofosfamid i metotreksat); nepoznati učinak na rast, nepoznata povezanost s karcinogenezom Lijekovi mogu ometati stanični metabolizam dojenog djeteta, uzrokujući moguću imunosupresiju i neutropeniju (ciklofosfamid i metotreksat); nepoznati učinak na rast, nepoznata povezanost s karcinogenezom | |
Psihoaktivni lijekovi | Anksiolitici (benzodiazepini [alprazolam, diazepam, lorazepam, midazolam, prazepam, kvazepam, temazepam], perfenazin) Antidepresivi (tricikličke tvari, SSRI, bupropion) Antipsihotici (klorpromazin, klorprotiksen, klozapin, haloperidol, mesoridazin, trifluoperazin) Antipsihotici (klorpromazin, klorprotiksen, klozapin, haloperidol, mesoridazin, trifluoperazin) | Učinak većine psihoaktivnih lijekova na dojenčad nije poznat, no lijekovi i njihovi metaboliti se pojavljuju u majčinom mlijeku i plazmi i tkivima djeteta te mogu prilično promijeniti kratkoročnu i dugoročnu funkciju SŽS–a Fluoksetin je povezan s grčevima, razdražljivošću, poremećajima hranjenja i spavanja, sporim dobivanjem na težini Klorpromazin može izazvati omamljenost i letargiju u dojenčeta te sniženje vrijednosti razvojnih indeksa Haloperidol: Sniženje vrijednosti razvojnih indeksa | |
Pojedini lijekovi koji se mogu otkriti u majčinom mlijeku a teoretski mlijeku a teoretski | Amjodaron | Moguća hipotireoza | |
Kloramfenikol | Moguća idiosinkratska supresija koštane srži | ||
Klofazimin | Postoji mogućnost prijenosa velikog dijela majčine doze; moguće pojačanje pigmentacije kože majčine doze; moguće pojačanje pigmentacije kože | ||
Kortikosteroidi | Kad se tjednima ili mjesecima majci daje u visokim dozama, može postići visoke koncentracije u mlijeku uz opasnost supresije rasta i miješanja u endogeno stvaranje kortikosteroida u djeteta | ||
Lamotrigin | Moguće dosizanje terapijskih koncentracija u serumu djeteta | ||
Metoklopramid | Nisu opisani | ||
Metronidazol, tinidazol | In vitro mutagen; kad se majci da pojedinačna doza od 2 g dojenje se može prekinuti na 12–24 h kako bi se lijek izlučio; nakon 6 mj. bezopasan Metronidazol, tinidazol | ||
Sulfapiridin, sulfizoksazol | Pažljiva primjena kod djeteta s žuticom ili nedostatkom G6PD te kod bolesne djece, nedonoščadi i djece pod stresom Sulfapiridin, sulfizoksazol | ||
Acebutolol | Hipotenzija, bradikardija, tahipneja | ||
Aminosalicilna kiselina | Proljev | ||
Atenolol | Cijanoza, bradikardija | ||
Bromokriptin | Suprimira dojenje; može biti opasan za majku | ||
ASK (salicilati) | Metabolička acidoza; kod dugotrajne primjene velikih doza, u dojene djece s <1 mj. može doseći koncentracije u plazmi koje povećavaju opasnost od hiperbilirubinemije (salicilati se natječu za mjesta na koja se veže albumin) a samo u djece s nedostatkom G6PD od hemoliza | ||
Klemastin | Omamljenost, razdražljivost, odbijanje hrane, vriskanje, ukočenost vrata | ||
Ergotamin | Povraćanje, proljev, konvulzije (uz doze primijenjene kod liječenja migrene) | ||
Estradiol | Krvarenje na rodnicu | ||
Jodidi, jod | Guša | ||
Litij | 1/3 do 1/2 terapijske koncentracije u krvi dojenčadi | ||
Fenobarbital | Sedacija; infantilni spazmi nakon odvikavanja od dojenja, methemoglobinemija | ||
Fenitoin | Methemoglobinemija | ||
Primidon | Sedacija, poteškoće pri hranjenju | ||
Sulfasalazin (salicilazosulfapiridin) | Krvavi proljev | ||
Nitrofurantoin, sulfapiridin, sulfizoksazol | Hemoliza u djece s nedostatkom G6PD; za ostale nema opasnosti | ||
Tvari koje se zlorabe* | Amfetamin | Razdražljivost, loše spavanje | |
Alkohol | >1 g/kg dnevno smanjuje refleks izlučivanja mlijeka; uživanje velike količine uzrokuje kod djeteta omamljenost, znojenje, duboki san, slabost, usporenje lineranog rasta, abnormalno dobivanje na težini | ||
Kokain | Trovanje kokainom, razdražljivost, povraćanje, proljev, drhtavica, konvulzije | ||
Heroin | Tremori, nemir, povraćanje, slabo hranjenje | ||
Marihuana | U majčinom se mlijeku mogu mjeriti sastavnice, no učinci nisu sigurni | ||
Fenciklidin | Halucinogen |
*Učinci pušenja su nejasni; nikotin se može otkriti u majčinom mlijeku a pušenje smanjuje stvaranje mlijeka i djetetovo dobivanje na težini, no također može smanjiti incidenciju dišnih bolesti.
Podaci od Committee on Drugs of the American Pediatric Association: The transfer of drugs and other chemicals into human milk. Pediatrics 108(3):776–789, 2001.
U početku krutu hranu treba uvoditi nakon dojenja ili hranjenja na bočicu kako bi se osigurala odgovarajuća količina hrane. Tradicionalno su rižine pahuljice s nadomjeskom željeza prva hrana koju se uvodi, jer ne izazivaju alergiju, lako su probavljive i predstavljaju izvor željeza. Obično se preporučuje da se tjedno uvodi po jedna nova jednostavna namirnica, kako bi se mogle otkriti alergije na hranu. Namirnice se ne uvodi nikakvim posebnim rasporedom, premda se postupno mogu uvoditi namirnice sve grublje konzistencije, npr. od rižinih pahuljica do mekane hrane i sjeckane hrane. Propasirano meso, kako bi se spriječila aspiracija, predstavlja dobar izvor željeza i cinka, koje djeca hranjena isključivo dojenjem ne dobivaju u dovoljnoj količini, te je stoga dobra rana dopunska hrana. No djeca vegeterijanaca mogu dobiti odgovarajuću količinu željeza iz pahuljica i cerealija s nadomjeskom željeza, graška i suhog graha a odgovarajuću količinu cinka iz punozrnatog kruha dizanog kvascem i cerealija za djecu s nadomjescima.
Kod kuće pripremljena hrana je jednaka kupovnoj, no, ako je to moguće, prije 1 god. se preporučuju kupovni pripravci mrkve, repe, zelenog lisnatog povrća i špinata jer su pregledani na visoku količinu nitrata koji su prisutni kad se povrće zalijeva vodom koja je zagađena gnojivom a koji u male djece mogu izazvati methemoglobinemiju. Jaja, kikiriki i kravlje mlijeko se općenito izbjegavaju do starosti od 1 god., zbog sprječavanja senzibilizacije na hranu. Med ne bi trebalo davati djeci mlađoj od 1 god., zbog opasnosti od dojenačkog botulizma. Hranu koja može začepiti dišne putove djeteta, ako bude aspirirana, (npr. orahe, okrugle bombone) treba izbjegavati a ostalu treba propasirati (npr. meso) ili izrezati na sitne komadiće (npr. grožđe). Orahe treba izbjegavati do 2. ili 3. godine jer se žvakanjem ne usitnjavaju do kraja a sitni se komadići mogu aspirirati te izazvati opstrukciju bronha ili pneumoniju i druge komplikacije.
S 1 godinom života ili nakon nje, dijete može početi piti kravlje mlijeko; mlijeko sa smanjenim sadržajem masti treba izbjegavati do 2 god. života kad prehrana djeteta u osnovi nalikuje onoj ostatka obitelji. Roditeljima treba savjetovati da maloj djeci ograniče unos mlijeka na 470–590 ml/dan; unos veći od toga može smanjiti apsorpciju drugih važnih hranjivih tvari i doprinijeti manjku željeza.
Voćni sok je loš izvor hranjivih tvari, pogodi zubnom karijesu pa bi ga trebalo ograničiti na 120–180 ml/dan ili potpuno izbjegavati.
Sa oko godinu dana života, brzina rasta se obično smanjuje. Djeci je potrebno manje hrane, te ju prilikom nekih obroka mogu i odbijati. Roditelje treba umiriti i savjetovati im da procijene djetetov unos hrane tijekom tjedan dana, a ne samo prilikom jednog obroka ili jednog dana. Nedovoljan unos krute hrane je zabrinjavajući tek ako dijete ne postigne očekivanu tjelesnu težinu odgovarajućom brzinom.