Respiratorne bolesti novorođenčadi, dojenčadi i male djece
Respiratorni distres u novorođenčadi i dojenčadi ima brojne uzroke (vidi TBL. 277–1). Simptomi i znakovi su različiti a uključuju treperenje nosnica; interkostalno, subkostalno i suprasternalno uvlačenje; slabo i/ili nepravilno disanje; tahipneju i napade apneje; cijanozu, bljedilo, “šarenu“ kožu i/ili usporeno kapilarno punjenje i hipotenziju. U novorođenčadi simptomi i znakovi mogu biti očiti neposredno nakon rođenja ili se razvijaju nakon nekoliko minuta do nekoliko sati.
Obrada započinje s uzimanjem podrobne anamneze i tjelesnim pregledom. Anamneza novorođenčeta se usmjerava na prenatalnu anamnezu majke i novorođenčeta, osobito na gestacijsku dob, infekciju ili krvarenje majke, mekonijsko obojenje plodove vode i oligohidramnij ili polihidramnij. Tjelesni se pregled usmjerava na srce i pluća. Asimetrija stijenke prsišta ili upali trbuščić ukazuju na dijafragmalnu herniju. Asimetrični dišni zvukovi ukazuju na pneumotoraks a pomaknuti lijevi apikalni ton i/ili srčani šum ukazuju na prirođenu srčanu grešku. Mjerenje krvnog tlaka, femoralnog pulsa i kapilarnog punjenja pomažu prilikom utvrđivanja bilo kojeg stupnja ugroženosti cirkulacije. I u novorođenčadi i u dojenčadi je pomoću pulsne oksimetrije važno utvrditi oksigenaciju i odgovor na oksigenoterapiju. Isto tako, preporučuje se učiniti RTG prsišta.
U fiziologiji dišnog sustava dojenčadi postoji nekoliko značajnih razlika u usporedbi s onom u starije djece i odraslih. U te razlike spadaju: stijenka prsišta lakše kolabira, veće oslanjanje na ošit nego na međurebrene mišiće prilikom dišnih pokreta te sklonost izvantorakalnih dišnih putova kolapsu; manji promjer dišnih putova dojenčadi izaziva povećani otpor ulasku zraka te povećanu sklonost atelektazi. No, ostali principi disanja su u djece i odraslih slični.
TABLICA 277–1
UZROCI RESPIRATORNOG DISTRESA U NOVOROĐENČADI I DOJENČADI
SKUPINA | UZROK |
Srčani | Desno–lijevi šant s normalnim ili povećanim plućnim protokom: Transpozicija velikih krvnih žila, totalni anomalni venski utok, truncus arteriosus communis, sindrom hipoplastičnog lijevog srca Desno–lijevi šant sa smanjenim plućnim protokom: Atrezija plućne arterije, Fallotova tetralogija, teška stenoza plućne arterije, trikuspidalna atrezija, jedna klijetka sa stenozom plućne arterije, Ebsteinova anomalija, trajna fetalna cirkulacija/trajna plućna hipertenzija |
Dišni | Gornji dio dišnog sustava: Atrezija ili stenoza nosnih hodnika, traheobronholaringealna stenoza, opstrukcija uslijed pritiska izvana (npr. prstenom žila), traheoezofagealne anomalije (npr. rascjep, fistula) Gornji dio dišnog sustava: Sindrom respiratornog distresa, prolazna tahipneja novorođenčadi, aspiracija mekonija, pneumonija, sepsa, pneumotoraks, prirođena dijafragmalna hernija, hipoplazija pluća, cistična malformacija pluća, prirođeni nedostatak bjelančevina B ili C surfaktanta |
Neurološki | Intrakranijalno krvarenje ili hipert enzija, pretjerana sedacija (djeteta ili majke), paraliza ošita, neuromuskularna bolest, konvulzivni poremećaj |
Hematološki | Methemoglobinemija, policitemija, teška anemija |
Ostali uzroci | Hipoglikemija, gubitak krvi, metabo lički poremećaji (npr. poremećaji acido–baznog statusa, hiperamonijemija), hipovolemični šok |