Tjelesni rast
(Vidi i Nenapredovanje na str. 2395)
Tjelesni rast uključuje dosezanje pune visine i odgovarajuće težine te odgovarajuće povećanje svih organa (osim limfnog tkiva, koje se smanjuje). Od rođenja do adolescencije se rast odvija u dva odvojena razdoblja. Prvo razdoblje (od rođenja do otprilike 1 do 2 god.) je razdoblje brzog rasta, premda se tijekom tog razdoblja brzina rasta smanjuje. U drugom razdoblju (od oko 2 god. do početka puberteta) do rasta dolazi u relativno stalnim godišnjim povećavanjima. Pubertet je razdoblje tjelesnog sazrijevanja od djeteta u odraslu osobu. Izrazom adolescencija definirana je dobna skupina; do puberteta dolazi tijekom adolescencije. U pubertetu dolazi do drugog vala rasta, koji se ponešto različito odražava na dječake, a drugačije na djevojčice. Svi parametri rasta mogu se ucrtati na standardne krivulje rasta dostupne od strane Centers for Disease Control and Prevention na adresi www.cdc.gov/growthcharts.
Duljina (visina):/span> Duljina se mjeri kod djece koja su premalena pa još ne mogu stajati; kad jednom dijete prohoda, mjeri se visina. Općenito se u normalne terminske novorođenčadi duljina do dobi od 5 mj. poveća za oko 30% a do dobi od 12 mj. >50%; tijekom prve godine života djeca narastu 25 cm a u dobi od 5 god. visina iznosi otprilike dvostruko od duljine na porodu. U dječaka se ½ visine odrasle osobe doseže s oko 2 god; u djevojčica visina sa 19 mj. iznosi oko ½ visine odrasle osobe.
Stopa promjene visine (brzina rasta) predstavlja osjetljivije mjerilo rasta od vrijednosti specifičnih za vremensko razdoblje. Općenito, zdrava terminska dojenčad i djeca u razdoblju od rođenja do 6 mj. rastu brzinom od oko 2,5 cm/mj., u razdoblju od 7 do 12 mj. brzinom od 1,3 cm/mj., a u razdoblju između 12 mj. i 10 god. brzinom od oko 7,6 cm/god. Prije 12 mj., brzina rasta je različita i dijelom uvjetovana perinatalnim čimbenicima (npr. prijevremenim rođenjem). Nakon 12 mj., visina je u najvećoj mjeri genski određena a brzina rasta ostaje stalna sve do puberteta; čini se da visina djeteta ostaje jednaka visini njegovih vršnjaka. Neka nedostaščad tijekom života pokazuje sklonost tome da ostanu nižeg rasta od djece čija je težina odgovarala gestacijskoj dobi. Tijekom dojenačke dobi i djetinjstva nema velikih razlika između stopa rasta dječaka i djevojčica.
Ekstremiteti rastu brže od trupa, što dovodi do postupnih promjena u tjelesnim omjerima; u vrijeme rođenja omjer duljine tjeme–pubična kost/ pubična kost–peta iznosi 1,7; s 12 mj. iznosi 1,5; s 5 god. iznosi 1,2 a nakon 7 god. iznosi 1,0.
Vrhunac brzine rasta doseže se u djevojčica s 12,1 ± 0,9 god., a u dječaka s 14,1 ± 0,9 god. Val rasta u dječaka nastupa između 13 i 15 ½ god., u godini vrhunca rasta može se očekivati rast od >10 cm. Val rasta u djevojčica započinje s oko 11 god., može doseći 4 cm u godini vrhunca rasta, a skoro je potpuno završen s 13 ½ god. Ako pubertet kasni (vidi str. 2370), rast se može poprilično usporiti. Ako kašnjenje nije patološko, adolescentni val rasta zbiva se kasnije te se visina dostiže, a krivulja rasta siječe percentilnu krivulju sve dok dijete ne dosegne genski određenu visinu. U dobi od 18 god., dječacima preostaje još skoro 2,54 cm rasta, a djevojčicama, kod kojih je rast skoro 99% završen, nešto manje. U djevojaka s pravim prijevremenim pubertetom (prije dobi od 6½ god.), dolazi do ranog vala rasta zajedno s nastupom menarhe u ranoj životnoj dobi, te konačno do niskog rasta zbog ranog zatvaranja epifiznih hrskavica.
Težina: Težina slijedi sličan obrazac. Normalno terminsko novorođenče obično u danima nakon poroda izgubi 5 do 8% porođajne težine, no nakon 2 tj. ju ponovno doseže. Nakon toga dobivanje na težini iznosi 14 do 28 g/dan sve do 3. mj., a između 3 i 12 mj. iznosi 4000 g, uz podvostručenje porođajne težine s 5 mj., potrostručenje s 12 mj. a četverostruku težinu postiže do 2 godine. Između 2. god. i puberteta težina se povećava brzinom od 2 kg/god. Nedavna epidemija pretilosti u djetinjstvu obuhvaćala je značajno veće dobivanje na težini, čak i u vrlo male djece. Općenito su, kad se rast završi, dječaci teži i višlji od djevojčica jer je u dječaka dulje prepubertalno razdoblje rasta, veći vrhunac brzine rasta tijekom pubertetskog vala rasta i dulje razdoblje adolescentnog vala rasta.
Opseg glave: Opseg glave odražava veličinu mozga i rutinski se mjeri do 2. god. života. U vrijeme rođenja, veličina mozga iznosi 25% veličine mozga odrasle osobe a opseg glave u prosjeku iznosi 35 cm. Opseg glave se prosječ no povećava brzinom od 1 cm/mj. tijekom prve godine života; povećanje je brže u prvih 8 mj., a do 12 mj. je mozak završio ½ svog postnatalnog rasta i dosegao 75% veličine mozga odrasle osobe. Tijekom sljedeće 2 god., opsegglave se povećava za 3,5 cm, s 3 god. života veličina mozga iznosi 80% a sa 7 god. 90% veličine mozga odrasle osobe.
Sastav tijela: Sastav tijela (udio tjelesnog masnog tkiva i vode) se mijenja te utječe na raspodjelu lijekova (vidi str. 2253). Udio masnog tkiva se od 13% u vrijeme rođenja, brzo povećava na 20 do 25% s 12 mj., zbog čega većina djece izgleda bucmasto. Kasnije dolazi do blagog smanjenja, sve do razdoblja pred adolescenciju, kad se udio masnog tkiva vraća na 13%. Do ponovnog polaganog porasta dolazi ponovno sve do početka puberteta, kad se udio masnog tkiva može ponovno smanjiti, osobito u dječaka. Nakon puberteta, postotak obično u djevojčica ostaje stalan, dok u dječaka obično postoji blago smanjenje.
TABLICA 269–1
VRIJEME NICANJA ZUBI
ZUBI | BR. | VRIJEME NICANJA* |
Mliječni (ukupno 20) | ||
Donji središnji sjekutići | 2 | 5–9 mj. |
Gornji središnji sjekutići | 2 | 8–12 mj. |
Gornji lateralni sjekutići | 2 | 10–12 mj. |
Donji lateralni sjekutići | 2 | 12–15 mj. |
1. kutnjaci† | 4 | 10–16 mj. |
Očnjaci | 4 | 16–20 mj. |
2. kutnjaci† | 4 | 20–30 mj. |
Trajni (ukupno 32) | ||
1. kutnjaci† | 4 | 5–7 god. |
Sjekutići | 8 | 6–8 god. |
Predkutnjaci | 8 | 9–12 god. |
Očnjaci | 4 | 10–13 god. |
2. kutnjaci† | 4 | 11–13 god. |
3. kutnjaci† | 4 | 17–25 god. |
*Postoje znatne razlike.
† Kutnjaci se broje od prednjeg ka stražnjem dijelu usta (vidi SL. 94–1 na str. 845).
Udio vode u tijelu, izražen u postotcima tjelesne težine, iznosi pri rođenju 70%, a s 12 mj. pada na 61% (što je otprilike jednako postotku u odraslih). Do ove promjene u osnovi dolazi zbog smanjenja izvanstanične tekućine s 45% na 28% tjelesne težine. Količina unutarstanične tekućine ostaje relativno stalna. Nakon dobi od 12 mj. dolazi do polaganog i različitog smanjenja izvanstanične tekućine i porasta unutarstanične tekućine na razinu koja se nalazi kod odraslih osoba a iznosi 20%, odnosno 40%. Relativno veća količina vode u tijelu, njezino brže izmjenjivanje i prilično veliki gubitak vode kožom (zbog proporcionalno veće površine), čine dojenčad osjetljivijom na nedostatak vode, nego što je to slučaj u djece i adolescenata.
Nicanje zuba: Nicanje zuba je različito (vidi TBL. 269–1), ponajprije uslijed genskih čimbenika. U prosjeku bi zdrava djeca trebala do 12. mj. imati 6 zubića, do 18. mj. 12 zubića, s 2 god. 16 zubića a do 2½ god sve zubiće (njih 20); mliječni zubi zamjenjuju se trajnima u dobi između 5 i 13 god. Nicanje mliječnih zubića jednako je u oba spola; čini se kako trajni zubi niču ranije u djevojčica. Nicanje zuba može biti zakašnjelo uslijed obiteljske sklonosti ili zbog rahitisa, hipopituitarizma, hipotireoze ili Downova sindroma. Prekobrojni zubi i prirođeni nedostatak zuba su vjerojatno normalne inačice.