Spolni razvoj

Spolno sazrijevanje se, općenito, u oba spola zbiva utvrđenim slijedom. Životna dob početka i brzine spolnog razvoja su različite i na njih utječu i genski i okolišni čimbenici. Spolna zrelost u današnje vrijeme nastupa ranije nego prije sto godina, vjerojatno zbog poboljšanja načina prehrane, općeg zdravstvenog stanja i životnih uvjeta. O fiziološkim promjenama koje se nalaze u osnovi spolnog sazrijevanja se govori u Pogl. 227 (vidi str. 1943) i Pogl. 243 (vidi str. 2069).

U dječaka, spolne promjene započinju rastom skrotuma i testisa, nakon čega slijedi produljenje penisa i rast sjemenih mjehurića i prostate. Zatim se pojavljuje pubična dlakavost. Dlakavost pazuha i rast brade pojavljuje se oko 2 god. nakon pojave pubične dlakavosti. Početak vala rasta obično uslijedi godinu dana nakon što su testisi započeli s rastom. Na prosječnu dob u kojoj dolazi do prve ejakulacije (a koja u SAD–u iznosi između 12½ i 14 god.) utječu psihološki, kulturni i biološki čimbenici. Prva se ejakulacija zbiva oko godinu dana nakon ubrzanja rasta penisa. U mladih adolescenata je česta ginekomastija, obično u vidu pupoljaka dojki, i obično se nakon nekoliko godina povlači sama od sebe.

U većine djevojaka je pupanje dojki prvi vidljivi znak spolnog sazrijevanja, ubrzo nakon čega dolazi do početka vala rasta. Ubrzo potom dolazi do pojave pubične i pazušne dlakavosti. Menarhe se obično pojavljuje oko 2 god. nakon početka razvoja dojki i tada, kad se, nakon dosizanja vrhunca, rast u visinu usporava. Do pojave menarhe dolazi u širokom dobnom rasponu, a većina djevojaka dobiva prvu menstruaciju s 12 ili 13 god. Stadiji rasta dojki i razvoja pubične dlakavosti mogu se raščlaniti pomoću Tannerove metode (vidi SL. 243–3 i 243–4 na str. 2071 i 2072).

Ako je redoslijed spolnih promjena poremećen, može biti poremećen i rast, te bi liječnik trebao pomišljati kako u osnovi leže patološki uzroci.