Razvoj
(Vidi i Pogl. 299 na str. 2483.)
Razvoj se često dijeli na grubi motorički, fini motorički, spoznajni i društveno/čuvstveni. Ova je podjela korisna, no postoje znakovita preklapanja. Istraživanjima je utvrđena životna dob u kojoj se zbivaju specifične prekretnice kao i rasponi normalnih vrijednosti. U normalne djece postoji razlika unutar različitih područja, kao kad primjerice dijete kasno prohoda a rano je u mogućnosti oblikovati rečenice (vidi TBL. 269–2).
Na brzinu i način razvoja zajedno s genskim čimbenicima djeluju i čimbenici okoliša, od načina prehrane do utjecaja bolesti i psiholoških čimbenika.
Razvoj se neprekidno procjenjuje od strane roditelja, školskog osoblja i zdravstvenih radnika. Za podrobniji nadzor razvoja postoje brojna pomagala. The Denver Developmental Screening Test olakšava procjenu u nekoliko područja. Zbrojna lista pokazuje prosječnu dob za postizanje određenih prekretnica i lijepo prikazuje važan pojam raspona normalnih vrijednosti. Također se mogu primijeniti druga pomagala (vidi TBL. 269–2).
TABLICA 269–2
RAZVOJNE PREKRETNICE*
DOB | PONAŠANJE |
Roðenje | Većinu vremena spava; siše, pročišćava vlastite dišne putove, plačem odgovara na neugode i ometanja |
4 tj. | Prinosi ručice očima i ustima; u položaju na trbuhu okreće glavicu sa strane na stranu; pogledom prati predmet koji se u luku pomiče na udaljenosti od oko 15 cm sve do središnje linije; na određeni način, reagira, poput plačem ili ušutkavanjem; može se okrenuti prema poznatim zvukovima i glasovima |
6 tj. | Promatra predmete u vidnom polju, kad mu se govori počinje se smiješiti, leži ravno na trbuhu; prilikom povlačenja u sjedeći položaj noge zaostaju za tijelom |
3 mj. | Pri sjedenju čvrsto drži glavu uspravno; kod ležanja na trbuhu podiže glavu za 45°; otvara i stišće šake; odupire se o ravnu podlogu; okreće se prema igračkama i dohvaća ih; prati predmet koji se u luku pokreće ispred lica s jedne strane na drugu; proučava lica; smije se na zvuk glasa osobe koja se za njega brine; oblikuje zvukove |
5 do 6 mj. | Čvrsto drži glavu uspravno kad je u podignutom položaju; sjedi uz podupiranje; prevrće se sa strane na stranu, obično s trbuha na leđa; podupire samo sebe kad je u uspravnom položaju; poseže za predmetima; na udaljenosti prepoznaje ljude; pažljivo sluša ljudske glasove; spontano se smiješi; cikće od uzbuđenja, brblja s igračkama |
7 mj. | Sjedi bez podupiranja; u uspravnom položaju prenosi određeni dio težine na noge; prebacuje predmete iz ruke u ruku; drži svoju bočicu; traži ispušteni predmet; odgovara na vlastito ime; odgovara na riječ “ne”; brblja kombinirajući samoglasnike i suglasnike; uzbuđeno se pokreće prilikom iščekivanja igre; igra se skrivača |
9 mj. | Stabilno sjedi; puže; diže se u sjedeći položaj; trudi se dohvatiti igračku koja je izvan dohvata; primjećuje ako mu se igračka uzme; diže se iz položaja na trbuhu u sjedeći položaj; stoji držeći se za nešto ili nekoga; roditeljima govori “mama” ili “tata”; plješće rukama, maše pa–pa |
12 mj. | Hoda držeći se za namještaj ili ruku; može prijeći 1 do 2 koraka bez držanja; povremeno samostalno stoji na kratko vrijeme; pije iz šalice; izgovara nekoliko riječi; pomaže prilikom oblačenja |
18 mj. | Dobro hoda; može se uz držanje penjati stubama; okreće odjednom po nekoliko stranica knjige, izgovara oko 10 riječi; povlači lutke na koncu; djelomice se samo hrani |
2 god. | Dobro trči, samo se penje i spušta stubama; okreće pojedinačne stranice knjige; odijeva jednostavne odjevne predmete; oblikuje jednostavne rečenice od 2–3 riječi; kaže kada mora obaviti nuždu |
3 god. | Vozi tricikl, dobro se oblači samo, osim zakopčavanja gumba i vezivanja vezica, broji do 10 i koristi množinu, prepoznaje barem 3 boje; neprekidno postavlja pitanja, dobro se hrani samo; oko 1/2 djece može samostalno obaviti nuždu |
4 god. | Prilikom penjanja i silaska niz stube izmjenjuje noge, baca loptu rukom; skakuće na jednoj nozi; može precrtati križ; pere ruke i lice |
5 god. | Skače; hvata odskočnu loptu, može precrtati trokut; prepoznaje 4 boje; samostalno se oblači i svlači |
*Redoslijed je prilično ustaljen, no s obzirom na vrijeme nastupa pojedinih prekretnica postoje znatne razlike; navedena vremena predstavljaju prosječne vrijednosti.
Motorički razvoj: Motorički razvoj uključuje sposobnost izvođenja finih pokreta (npr. uzimanje sitnih predmeta, crtanje) i grubih pokreta (npr. hodanje, penjanje po stubama) To je trajno zbivanje koje ovisi o ponašanju u obitelji, čimbenicima okoliša (npr. kad je aktivnost ograničena dugotrajnom bolešću) i posebnim poremećajima (npr. cerebralnom paralizom, umnom zaostalošću, mišićnom distrofijom). Tipično, djeca prohodaju s 12 mj., s 21 mj. se mogu penjati stubama a dobro trče u dobi od 2 god., ali je dob u kojoj normalna djeca dosežu ove prekretnice prilično različita. Motorički se razvoj ne može znakovito ubrzati primjenom dodatnih poticaja.
Razvoj govora: Sposobnost razumijevanja govora prethodi sposobnosti govora; djeca koja mogu reći nekoliko riječi obično razumiju jako puno. Premda zaostajanje u izražavanju govorom u pravilu nije popraćeno drugim zaostajanjima u razvoju, svu bi djecu s izrazitim zaostajanjem u govoru trebalo detaljno pregledati tragajući za drugim oblicima zaostajanja u razvoju. Djeca koja pokazuju zaostajanje u pasivnom razumijevanju i izražavanju govorom često imaju dodatne poteškoće u razvoju. Pretraga usmjerena na pronalaženje uzroka zaostajanja trebala bi započeti provjerom sluha. Većina djece koja pokazuju zaostajanje u razvoju govora su normalne inteligencije. Nasuprot tome, djeca s ubrzanim razvojem govora često su natprosječno inteligentna.
Govor se razvija od ispuštanja samoglasnika (tepanja) do izgovaranja slogova koji započinju suglasnikom (ba–ba–ba). Većina djece je u stanju reći upravo “tata” i “mama” do 12 mj.; do 18 mj. izgovoriti nekoliko riječi a slagati riječi u rečenice s 2 god. života. S prosječnim 3– godišnjakom se može razgovarati. Ove se prekretnice jako razlikuju.
Spoznajni i društveno/čuvstveni razvoj: Spoznajni i društveno/čuvstveni razvoj se odnosi na intelektualno i psihosocijalno sazrijevanje djece za vrijeme dok im njihov tjelesni razvoj omogućuje da sve više dolaze u dodir s drugim ljudima i vanjskim svijetom. O ovim oblicima razvoja u djece i adolescenata postoje brojne teorije; najstarije i najpoznatije su one Freuda, Piageta i Eriksona. Sve se zasnivaju na kliničkim opažanjima, ali ni jedna nije ispitana na velikim grupama djece. U osnovi se ovi modeli smatraju korisnima za opisivanje oblika ponašanja u neke djece, no ni jedan nije općenito primjenjiv. Odgovarajuća povezanost i nježnost u dojenačkoj i ranoj djetinjoj dobi se sve više raspoznaju kao važni čimbenici za spoznajni razvoj i emocionalno zdravlje. Primjerice, veliki učinak na razvoj u tim područjima ima čitanje djetetu od rane životne dobi, pružajući mu na taj način intelektualno poticajna iskustva i tople i nježne međusobne odnose. U male djece intelekt se procjenjuje na osnovi sposobnosti govora, radoznalosti i sposobnosti rješavanja zadataka. Kako se dijete sve bolje govorno izražava, pomoću brojnih posebnih kliničkih pomagala postaje sve lakše utvrditi intelektualnu funkciju. Kad dijete krene u školu, trajno je podvrgnuto nadzoru, koji predstavlja dio procesa učenja.
Čuvstveni razvoj i učenje društvenih odnosa se procjenjuje promatranjem odnosa djeteta s drugim ljudima, u svakodnevnim situacijama. Kad dijete savlada govor, razumijevanje njegovog emocionalnog stanja postaje puno točnije. Kao i intelekt, funkcioniranje osjećaja može se točnije procijeniti pomoću posebnih pomagala.