Duodenalna opstrukcija

Duodenum može biti opstruiran atrezijom, stenozom i pritiskom mase izvana.

Duodenalna atrezija je treća po redu najčešća atrezija probavnog sustava (1:6000 do 10.000 živorođene djece). Duodenalna atrezija nastaje uslijed izostanka prohodnosti embrionalnog duodenuma. Oko 25% djece s duodenalnom atrezijom ima Downov sindrom. Često se pojavljuje malrotacija, kao i druge prirođene anomalije. U djece s duodenalnom atrezijom čest je polihidramnij, poteškoće pri hranjenju i povraćanje u čijem sadržaju može biti žuči. Na dijagnozu se posumnja na osnovi simptoma i klasičnog nalaza “dvostrukog mjehurića” na rendgenskoj slici—jedan mjehurić je u želucu a drugi u proksimalnom dijelu duodenuma; u distalnom dijelu crijeva ima malo ili ništa zraka. Kontrastna pretraga gornjeg dijela probavnog sustava potvrđuje konačnu dijagnozu, ali ju se treba izvoditi pažljivo kako bi se izbjegla aspiracija. Kad se posumnja na ovaj poremećaj, djecu se ne smije hraniti na usta pa treba uvesti NGS za dekompresiju želuca. Konačno liječenje je kirurški zahvat.

Duodenalna stenoza se pojavljuje rjeđe od duodenalne atrezije ali se očituje na sličan način i liječi kirurški. I ona je često povezana s Downovim sindromom.

Cista glavnog žučovoda ili prstenasta gušterača mogu opstruirati duodenum pritiskom izvana. Djeca s cistom glavnog žučovoda imaju klasičan trijas: bolovi i tvorba u trbuhu te žutica. Ako je velika, cista se može očitovati i različitim stupnjem duodenalne opstrukcije. Ona se najčešće dijagnosticira ultrazvukom. Liječenje je kirurško, pri čemu je cistu potrebno odstraniti u cijelosti zbog mogućnosti razvoja raka u preostalim dijelovima. Prstenasti oblik gušterače je rijetka prirođena anomalija kod koje tkivo gušterače okružuje 2. dio duodenuma uzrokujući opstrukciju; očituje se obično u novorođenačkom razdoblju ali to može biti odgođeno do odrasle dobi. Na dijagnozu ukazuje radiokontrastna pretraga gornjeg dijela probavnog sustava, a konačno se postavlja pomoću CT– a. Liječi se kirurškim zahvatom.