Progerija

(Hutchinson–Gilfordov sindrom)

Progerija je rijedak sindrom ubrzanog starenja koji se očituje u ranom djetinjstvu a dovodi do prijevremene smrti.

Uzrok progerije je sporadična mutacija gena LMNA koji kodira bjelančevinu (lamin A) koja tvori molekularni kostur staničnih jezgara. Poremećena bjelančevina dovodi do nestabilnosti jezgre prilikom diobe stanice i rane smrti svake stanice tijela.

Simptomi i znakovi se razvijaju za 2 god. i uključuju zaostajanje u rastu, kraniofacijalne abnormalnosti (npr. kraniofacijalnu disproporciju, mikrognatiju, kukasti nos) te tjelesne promjene povezane sa starenjem (npr. izboranu kožu, ćelavljenje). Dijagnoza je obično očita po izgledu ali se mora razlikovati od segmentalnih progerija (npr. akrogerije, metagerije) i drugih uzroka zaostajanja u rastu. Prosječna dob u kojoj nastupa smrt iznosi 12 god.; uzrok je bolest koronarnih i moždanih arterija. Valja naglasiti kako druge tegobe povezane s normalnim starenjem (npr. povećana opasnost od raka, degenerativni artritis) nisu prisutne. Nije poznato kako liječiti ovu bolest.

Prijevremeno starenje je osobina drugih rijetkih progeroidnih sindroma, uključujući Wernerov sindrom (prijevremeno starenje nakon puberteta uz prorjeđenje kose i razvoj promjena tipičnih za starost [npr. katarakti, dijabetesa, osteoporoze, ateroskleroze]) i Rothmund–Thomsonova sindroma (prijevremenog starenja s povećanom sklonošću razvoju raka). Oba su posljedica mutacija gena koje dovode do poremećenih RecQ DNK helikaza, koje normalno popravljaju DNK. Cockayneov sindrom je autosomno recesivna bolest uzrokovana mutacijom gena ERCC8, koji je važan pri popravku DNK izrezivanjem. Kliničke osobine su teški zastoj u rastu, kahektičan izgled, retinopatija, hipertenzija, zatajenje bubrega, fotoosjetljivost kože i umna zaostalost. Novorođenački progeroidni sindrom (Wiedemann–Rautenstrauch) je recesivno naslijeđen sindrom starenja koji uzrokuje smrt do 2. god. života. Ostali sindromi (npr. Downov, Ehlers–Danlosov) ponekad imaju progeroidne osobine.