Fabryjeva bolest
Fabryjeva bolest je sfingolipidoza uzrokovana manjkom α–galaktozidaze A, što dovodi do stvaranja angiokeratoma, akroparestezija, zamućenja rožnice, opetovaih napada vrućice te zatajenja bubrega ili srca.
Fabryjeva bolest (angiokeratoma corporis diffusum) je X vezani manjka lizosomskog enzima α–galaktozidaze A, koji je potreban za normalnu razgradnju triheksozilceramida. Glikolipid (globotriaozilceramid) se nakuplja u mnogim tkivima (npr. endotelu žila, limfnim žilama, srcu, bubregu).
Dijagnoza u muškaraca je klinička, zasnovana na izgledu tipičnih kožnih promjena (angiokeratoma) na donjem dijelu trupa i karakterističnim osobinama periferne neuropatije (koja izaziva opetovano pečenje u ekstremitetima), zamućenjima rožnice i opetovanim napadima vrućice. Do smrti dolazi uslijed zatajenja bubrega te srčanih ili moždanih komplikacija u vidu hipertenzije ili drugih bolesti žila. Heterozigotne žene su obično bez simptoma, no mogu imati ublaženi oblik bolesti često obilježen zamućenjima rožnice.
Dijagnoza se postavlja pretragom aktivnosti galaktozidaze—prenatalno u amniocitima ili korionskim resicama a postnatalno u serumu ili leukocitima. Liječi se nadoknadom enzima rekombinantnom α–galaktozidazom A (agalzidaza beta) u kombinaciji s ublažavanjem vrućice i boli. Zatajenje bubrega se liječi presađivanjem.