Zakašnjeli pubertet

Zakašnjeli pubertet je izostanak spolnog sazrijevanja u očekivano vrijeme.

Zakašnjeli pubertet može nastati zbog kašnjenja tjelesnog razvoja (vidi str. 2369), što je često u adolescenata sa zakašnjelim rastom u obiteljskoj anamnezi. Prepubertetska brzina rasta je normalna, no sazrijevanje kostiju i adolescentski nagli rast kasne; spolno sazrijevanje kasni, ali je na koncu normalno. Ostali uzroci su Turnerov sindrom u djevojčica, Klinefelterov sindrom u dječaka, bolesti SŽS–a (npr. tumori hipofize koji smanjuju lučenje gonadotropina), neke kronične bolesti (npr. dijabetes, bubrežne bolesti, cistična fibroza) te pretjerana tjelesna aktivnost, osobito u djevojčica.

U dječaka se zakašnjeli pubertet dijagnosticira ako do 14. god. ne dođe do nikakvog povećanja testisa, ako se do 15. god. ne pojavi pubična dlakavost ili ako između početka i završetka rasta spolovila protekne >5 god. U djevojčica se zakašnjeli pubertet dijagnosticira ako do 13. god ne dođe do nikakvog razvoja dojki, ako se do 14. god. ne razvije pubična dlakavost, ako između početka rasta dojki i menarhe protekne >5 god. ili ako se menstruacija ne pojavi do 16. god. Nizak rast može ukazivati na zakašnjeli pubertet u oba spola. Premda se doima kako mnoga djeca ulaze u pubertet ranije nego proteklih godina, nema indikacija da bi trebalo mijenjati kriterije za zakašnjeli pubertet.

Kašnjenje tjelesnog razvoja u pubertetu je češće u dječaka. Djevojčice s teškim kašnjenjem puberteta bi trebalo obraditi na primarnu amenoreju. Ako dječaci ne pokažu nikakvih znakova puberteta u razmaku od 11 do 12 god. do 15. god. života, može se primijeniti IM testosteron enantat u dozi od 50 mg 1×/mj. tijekom 4 do 8 mj. Ove niske doze izazivaju pubertet uz određeni stupanj virilizacije, a ne ugrožavaju potencijal rasta do odrasle dobi.