Ugriz krpelja

Većina krpeljnih uboda u SAD–u potječe od različitih vrsta Ixodidae, “tvrdih krpelji”, koji se pričvrste i hrane nekoliko dana ako se ne uklone.

Krpeljni ubodi su najčešći u proljeće i ljeto a bezbolni su. Ogromna većina uboda prođe bez komplikacija i prenošenja bolesti. Ponekad može nastati crvena papula na mjestu uboda s kasnijim razvojem hipersenzitivne reakcije ili granulomatozne reakcije na strano tijelo. Ubod nekih Ornithodoros krpelji (pajaroello) uzrokuje pojavu lokalnih vezikula, pustula i njihovu rupturu, ulceraciju i eshar te različiti stupanj lokalnog edema i bolova. Slične se reakcije javljaju i kod uboda drugih krpelji.

Liječenje

Krpelja treba smjesta ukloniti da bi se smanjio lokalni imuni odgovor kože i vjerojatnost prenošenja bolesti ako je krpelj zaražen. Najveće izglede za otklanjanje krpelja i svih dijelova njegovih usta daje uporaba forcepsa zavinutog vrha. Forceps valja postaviti paralelno s kožom kako bi se krpelja uhvatilo čvrsto, što je moguće bliže koži. Valja paziti da se ne ozlijedi bolesnikova koža i tijelo krpelja. Forceps valja vući polako i ravnomjerno, izravno od kože i bez rotiranja. Forceps zavinutog vrha je najbolji za ovu namjenu budući da se može položiti neposredno uz kožu a da pri tome drška bude dovoljno odmaknuta kako bi je se moglo čvrsto uhvatiti. Dijelovi krpeljevih usta koji ostanu u rani u pravilu su vidljivi i treba ih ukloniti. Međutim, ako je upitno jesu li dijelovi usta ostali u rani ne treba insistirati na kirurškom čišćenju budući da se time napravi veće oštećenje tkiva nego da se dijelovi usta ostave u rani jer više ne utječu na prenošenje bolesti i jedino mogu produljiti iritaciju. Ne preporučuju se druge metode za uklanjanje krpelja, poput spaljivanja šibicama (može oštetiti kožu) i prekrivanja vazelinom (neučinkovito).

Nakon što se krpelj odstrani valja primijeniti antiseptik. Veličina krpelja ukazuje na duljinu njegove nazočnosti u koži. Ako postoji lokalni edem i promjena boje valja primijeniti antihistaminik. Krpelja se može sačuvati za laboratorijsku analizu, pogotovo za potragu za uzročnicima bolesti koje krpelji u dotičnom području prenose. Antibiotska profilaksa bolesti koja se prenosi ugrizom krpelja se uglavnom ne preporučuje, premda neki stručnjaci preporučuju profilaksu lajmske bolesti jednom peroralnom dozom od 200 mg doksiciklina kod uboda Ixodidae u područjima s visokom prevalencijom lajmske bolesti (vidi str. 1481).

Pajaroello krpelj nanosi ozljede koje treba očistiti, isprati dobro 1:20 Burowljevom otopinom i, ako treba, kirurški odstraniti odumrlo tkivo. Kortikosteroidi su korisni u teškim slučajevima. Infekcije su česte u fazi ulkusa ali rijetko zahtijevaju više od lokalne primjene antiseptika.