Odljuštenje mrežnice (ablacija retine)

Odljuštenje mrežnice je odvajanje neuralnog sloja mrežnice od podležećeg sloja pigmentnog epitela. Simptom je slabljenje perifernog ili središnjeg vida koje se u akutnom razdoblju često opisuje kao da pada zavjesa. Popratni simptomi su bezbolni poremećaji vida, uključujući svjetlace i brojne pahuljice. Dijagnoza se postavlja direktnom fundoskopijom; proširenost promjene se može utvrditi ultrazvukom. Ako je ugrožen središnji vid, nužno je hitno liječenje kojim se mrežnica povezuje s podlogom. Liječenje, ovisno o uzroku i smještaju promjene, obuhvaća sistemsku primjenu kortikosteroida; zatvaranje oštećenja na mrežnici laserom, dijatermijski ili krioterapijom; pričvršćivanje za bjeloočnicu; transkonjunktivalnu kriopeksiju; fotokoagulaciju; pneumatsku retinopeksiju; intravitrealnu operaciju i enukleaciju. Do većine reverzibilnih promjena dolazi rano, tako da je, kad se jednom makula odljušti, liječenje manje hitno.

Regmatogeno odljuštenje znači postojanje razdora mrežnice. Do njega češće dolazi kod kratkovidnosti, nakon operacije katarakte ili nakon ozljede oka.

Neregmatogeno odljuštenje (odljuštenje bez razdora) može nastati vitroretinalnim povlačenjem (npr. kao kod proliferativne dijabetične retinopatije ili bolesti srpastih stanica) ili transudacijom tekućine u subretinalni prostor (npr. kod teškog uveitisa, osobito u Vogt–Koyanagi– Harada sindromu ili primarno ili kod metastaza u žilnicu).

Simptomi, znakovi i dijagnoza

Odljuštenje mrežnice je bezbolno. Rani simptomi mogu biti tamne ili nepravilne pahuljice (leteće mutnine) u staklovini, svjetlaci i zamućenje vida. S napredovanjem odljuštenja, bolesnik u vidnom polju zamjećuje zavjesu ili veo. Ako je zahvaćena makula, oštrina središnjeg vida se dramatično pogoršava. Direktna fundoskopija može otkriti nepravilnosti na mrežnici i bulozno izdignuće mrežnice s tamnim krvnim žilama.

Na odljuštenje mrežnice ukazuju simptomi i nalazi pri fundoskopiji. Indirektna fundoskopija s depresijom rožnice se izvodi u svrhu otkrivanja perifernih razdora i odljuštenja.

Ako krvarenje u staklovinu iz razdora mrežnice zastire mrežnicu, treba posumnjati na odljuštenje mrežnice i učiniti konvencionalni dvodimenzionalni B prikaz ultrazvukom.

Liječenje

Premda su često ograničena, ako se na vrijeme ne liječe, odljuštenja mrežnice uslijed razdora se mogu proširiti i zahvatiti cijelu mrežnicu. Svakog bolesnika u kojeg se sumnja na odljuštenje mrežnice ili mu je ta dijagnoza postavljena, treba hitno pregledati oftalmolog.

Regmatogeno odljuštenje se liječi zatvaranjem oštećenja na mrežnici laserom, dijatermijom ili krioterapijom. Oko se može liječiti i pričvršćivanjem za rožnicu, tijekom kojeg se tekućina može drenirati iz subretinalnog prostora. Prednji razdori mrežnice bez odljuštenja se mogu zatvoriti transkonjunktivalnom kriopeksijom; stražnji razdori se mogu zatvoriti fotokoagulacijom. Više od 90% regmatogenih odljuštenja se može kirurški pričvrstiti. Ako do razdora dođe u gornje 2/3 oka, jednostavna odljuštenja se mogu liječiti pneumatskom retinopeksijom (ambulantnim postupkom).

Neregmatogena odljuštenja uslijed vitreoretinalnog povlačenja se mogu liječiti kirurški vitrektomijom; transudacijska odljuštenja uslijed uveitisa mogu odgovoriti na sistemsku primjenu kortikosteroida. Kod primarnih korioidnih tumora (malignih melanoma) može biti potrebna enukleacija, premda se povremeno rabe zračenje i lokalna resekcija; korioidni hemangiomi mogu odgovoriti na lokaliziranu fotokoagulaciju. Metastatski korioidni tumori, najčešće iz dojke, pluća ili probavnog sustava, mogu dobro odgovoriti na zračenje.