Tumori kralježnične moždine
Tumori kralježnične moždine se mogu razviti unutar parenhima kralježnične moždine, neposredno razarajući tkivo, ili izvan parenhima moždine, često komprimirajući moždinu ili korjenove živaca. Simptomi su progresivna bol u leđima i neurološki ispadi koji se mogu pripisati kralježničnoj moždini ili korjenovima moždinskih živaca. Dijagnosticira se pomoću MR. Liječiti se mogu kortikosteroidima, kirurškom ekscizijom i zračenjem.
Tumori kralježnične moždine mogu biti intramedularni (unutar parenhima moždine) ili ekstramedularni (izvan parenhima). Najčešći intramedularni tumori su gliomi (npr. ependimomi, astrocitomi niskog stupnja). Ekstramedularni tumori mogu biti intraduralni i ekstraduralni. Većina intraduralnih tumora je benigna, najčešće meningeomi i neurofibromi, koji su najčešći primarni spinalni tumori. Većina ekstraduralnih tumora su presadnice, najčešće karcinoma pluća, dojke, prostate, bubrega, štitne žlijezde ili limfoma (npr. Hodgkinov limfom, limfosarkom, sarkom retikularnih stanica).
Intramedularni tumori infiltriraju i razaraju parenhim moždine a mogu se protezati kroz nekoliko segmenata kralježnične moždine; intramedularni tumor može rezultirati sirinksom (vidi str. 1915). Intraduralni i ekstraduralni tumori uzrokuju neurološka oštećenja pritiskom na kralježničnu moždinu ili korjenove živaca. Većina ekstraduralnih tumora prodire u kost i razara je prije pritiska na moždinu.
Simptomi i znakovi
Bol je rani simptom. Progresivna je, neovisna o naporu, pogoršava se u ležećem položaju. Bol se može javiti u leđima, širiti se osjetnom distribucijom određenog dermatoma (radikularna bol), ili oboje. Najčešće se s vremenom razviju neurološki ispadi koji se odnose na kralježničnu moždinu. Česti primjeri su spastična slabost, inkontinencija i disfunkcija nekih ili svih osjetnih putova na određenom segmentu kralježnične moždine i niže. Deficiti su najčešće obostrani.
Mnogi bolesnici s ekstramedularnim tumorima imaju bol, ali neki imaju osjetne deficite distalno na donjim ekstremitetima ili segmentalne neurološke deficite i kompresiju kralježnične moždine. Simptomi kompresije kralježnične moždine imaju tendenciju naglog pogoršanja jer je većina ekstramedularnih tumora metastatska. Također su česti simptomi kompresije živčanih korjenova; oni uključuju bol i parestezije nakon kojih slijedi gubitak osjeta, mišićna slabost i ako je kompresija kronična, slabljenje, koje se javlja duž distribucije zahvaćenih korjenova.
Dijagnoza i liječenje
Na spinalne tumore upućuje progresivna, neobjašnjiva, ili noćna bol u leđima ili radikularna bol; segmentalni neurološki ispadi; ili neobjašnjeni neurološki ispadi koji se odnose na kralježničnu moždinu ili korjenove živaca. Na njih također upućuje neobjašnjiva bol u leđima kod bolesnika s primarnim tumorom pluća, dojke, prostate ili štitne žlijezde ili limfomom. Dijagnosticira se MR–om zahvaćenog područja kralježnične moždine. CT je alternativa ali je manje točan. Bolesnici sa segmentalnim neurološkim ispadima ili oni u kojih se sumnja na kompresiju kralježnične moždine zahtijevaju hitnu dijagnostièku obradu i lijeèenje.
Bolesnicima s neurološkim ispadom odmah se daju kortikosteroidi (npr. deksametazon, 50 mg IV, a zatim 10 mg PO 4×/dan) za smanjenje edema kralježnične moždine i očuvanje funkcije. Tumori koji pritišću kralježničnu moždinu liječe se što je ranije moguće. Neki dobro pozicionirani primarni tumori kralježnične moždine se mogu kirurški ekscidirati. Neurološki ispadi se povuku u ½ ovih bolesnika. Tumori koji se ne mogu kirurški odstraniti se zrače, sa ili bez kirurške dekompresije. Kompresivni metastatski ekstraduralni tumori se najčešće kirurški ekscidiraju iz trupa kralješka, potom se zrače. Nekompresivni metastatski ekstraduralni tumori se mogu liječiti samo zračenjem, ali ako je zračenje neučinkovito može biti potrebna ekscizija.